Prijeti li Europi nestašica hrane?

Domaćinstva širom svijeta osjećaju posljedice rata u Ukrajini. Osnovne živežne namirnice koje sadrže pšenicu, kukuruz ili jestivo ulje znatno su poskupjele. To nije ni čudo jer je crnomorska regija svojevrsna žitnica zemaljske kugle. 29 posto svjetskog izvoza pšenice dolazi iz Rusije i Ukrajine, 19 posto kukuruza i čak 78 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja. Rat je poremetio proizvodnju hrane i također izaziva inflaciju. Rusija je zabranila izvoz žitarica, a u Ukrajini je potpuno nejasno hoće li ove godine uopće biti žetve.

Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je da će cijene hrane u ožujku 2022. širom svijeta doseći najvišu razinu svih vremena. Unutar Europske unije cijene hrane, alkohola i duhana su u siječnju porasle za 3,5 posto, a u veljači za još 4,1 posto.

"Važno je shvatiti da su oni koji su zaista najteže pogođeni u siromašnim zemljama. U zemljama koje zaista ovise od uvoza iz Ukrajine, kao što su Bliski istok i Sjeverna Afrika", kaže Ariel Brunner, stručnjak za poljoprivredu iz organizacije za zaštitu prirode BirdLife, odjel za Europu i Središnju Aziju. "U Europi je, s druge strane, glavni problem visoka inflacija. Cijene će rasti, ali to se tiče samo bliske budućnosti."

EU trguje s Rusijom i Ukrajinom

EU je bila ključni partner za Rusiju i Ukrajinu kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi. 3,7 posto izvoza EU i 1,4 posto uvoza poljoprivrednih proizvoda u EU dolazi iz robne razmjene s Rusijom. Dok je EU izvozila soju, kakao, uljanu repicu i med, iz Rusije je dolazilo sjeme uljane repice, pšenica, stočna hrana i gnojivo. Ukrajina je čak bila odgovorna za 36 posto uvoza žitarica u Europsku uniju. EU je 2021. u Ukrajinu izvezla poljoprivrednih proizvode u vrijednosti od tri milijarde eura.

Usprkos ovim brojkama, Europska komisija pretpostavlja da EU može ublažiti gubitak trgovinskih partnera. U priopćenju iz Bruxellesa se navodi da se "EU najvećim dijelom sama opskrbljuje hranom i pri tome proizvodi i više poljoprivrednih proizvoda nego što joj je potrebno. Zato europsko unutarnje tržište može apsorbirati šokove." Komisija je početkom travnja objavila paket mjera koji je također namijenjen podršci poljoprivrednicima u EU u povećanju proizvodnje pšenice, kukuruza i uljane repice.

"EU bilježi izvozni višak poljoprivrednih proizvoda," kaže za DW Sommer Ackerman, mladi farmer i klimatski aktivist iz Finske. „Ipak, Putinov agresorski rat vodi ka inflaciji, kako kod cijena energenata tako i goriva. To također utječe na proizvodnju i izvoz poljoprivrednih proizvoda."

Znak upozorenja za poljoprivrednike?

Mnogo toga što je potrebno za poljoprivredu postaje skuplje. Cijene gnojiva vrtoglavo rastu. Poljoprivrednici širom Europe su oprezni. Neki već prosvjeduju u Francuskoj i Grčkoj, tražeći podršku EU-a za kupovinu gnojiva. Komisija je obećala da će izdvojiti veće subvencije kako bi se ublažile povećane cijene gnojiva i goriva.

Za Ariela Brunnera iz BirdLifea je jasno da je rat također razotkrio fundamentalne probleme u trenutnom poljoprivrednom sustavu. "Veliko oslanjanje na fosilna goriva očigledno predstavlja problem. Tek sada neki poljoprivrednici shvaćaju da bi se trebala izbjegavati umjetna dušična gnojiva i više prakticirati organska poljoprivreda", kaže Brunner.

"Problem je i to što se mnogi poljoprivrednici sve više fokusiraju na jedan proizvod, umjesto da uzgajaju više različitih. Naš sustav je stjeran u slijepu ulicu i poljoprivrednici su najranjivija kategorija u tom sustavu. Oni ispaštaju zbog geopolitičkih potresa poput rata ili, naravno klimatskih promjena, koje su najveća stvarna prijetnja proizvodnji hrane."

Pripremljeni za krize

Kako sigurnost hrane u samoj EU nije ugrožena, Unija se sada bavi rješavanjem nestašice hrane izvan svojih granica.Janez Lenarčić, povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć i zaštitu od kriza, strahuje da će visoke cijene hrane pogoditi one koji je ionako imaju malo. "Ruska invazija na Ukrajinu povećava pritisak na prehrambene sustave i dovodi milijune ljudi širom svijeta u opasnost od gladi. Hitno je potrebna nešto uraditi."

EU sada želi djelovati zajedno s UN-om i dostaviti humanitarnu pomoć pogođenim regijama. Europski parlament je nedavno također pozvao na povećanje proizvodnje unutar EU-a, a time i na podršku zemljama koje moraju kompenzirati uska grla u opskrbe uzrokovane ratom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu