Presude za Srebrenicu: podijeljene reakcije u Srbiji

Kao i uvijek kada je riječ o Haškom sudu, presuda o počinjenom genocidu u Srebrenici naišla je na podijeljene reakcije u Beogradu. Oporba je najprije kritizirala visinu dosuđenih kazni, uz podsjećanje da je Haški sud političko tijelo i „produžena ruka moćnika sa Zapada“. Srpska radikalna stranka je zaključila da su ove presude prvi gorki plod Deklaracije o Srebrenici i preuzimanje odgovornosti za nešto što se nije dogodilo. Vladajuća Demokratska stranka (DS) je, međutim, poručila da nikada nije dovodila u sumnju presude Haškog tribunala te da je pokrenula i podržala donošenje Deklaracije o Srebrenici.

Haški sud je već u nekim ranijim presudama ocijenio da se u Srebrenici dogodio genocid, kaže za Deutsche Welle Maja Stojanović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava. Ove presude u tom smislu jesu korak dalje, jer pokazuju da je u planiranje i izvršenje zločina genocida bio uključen veći broj ljudi. Međutim, Maja Stojanović smatra da ni ove presude neće bitnije utjecati na sve one koji u Srbiji relativiziraju taj zločin.

Istina umjesto političke demagogije

Upravo zato je i donekle razumljivo što će pojedine stranke, poput recimo radikala, i ove presude iskoristiti za promociju svojih stajališta o događajima tijekom devedesetih godina, upozorava direktorica Inicijative mladih za ljudska prava. Demokratske snage zato fokus moraju staviti na činjenice, a ne na kaznenu politiku međunarodnih sudova, kaže Stojanović:

„Smatram da je potrebno promovirati i o tome pričati u javnosti, a to je takođe na Demokratskoj stranci, da je ovom presudom tužiteljstvo utvrdilo dva zločinačka pothvata. Jedan je ubijanje, a drugi je prisilno protjerivanje. Mislim da je to kao činjenica vrlo važno i da bi o tome trebali pričati i DS i ostale demokratske struje u Srbiji, kojima je istina važnija od političkih demagogija“.

Prevelika očekivanja od Den Haaga

Udruženje „Majke Srebrenice“ je sa svoje strane izrazilo nezadovoljstvo visinom pojedinih kazni. Kako se Haški sud vidi kao važan element pomirenja u regiji, to je i otvorilo pitanje je li pomirenje moguće ukoliko se stajališta o tim presudama toliko razlikuju u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Maja Stojanović ističe da je Haški sud važan, ali da se on ne smije vidjeti kao jedini način pomirenja i zadovoljenja pravde za žrtve:

„Ja mislim da na institucijama i političkim strujama u regiji leži odgovornost za to da se sukobi ne ponove i da se taj proces pomirenja ili nazvan nekako drugačije, uspostavi. I da nam Haški tribunal daje, dakle, samo jednu osnovu i osnovne činjenice od kojih možemo krenuti da bi se taj proces ponovnog uspostavljanja povjerenja u regiji nekako brže priveo kraju“.

Visina presuda uvijek izaziva nezadovoljstvo, kako kod žrtava tako i kod onih koji na na neki način stoje uz počinitelje, ocjenjuje Maja Stojanović. To po njenim riječima samo potvrđuje potrebu da se fokus pomakne na suradnju u regiji. Upravo zbog loše suradnje i pristupa u regiji po pitanjima ratnih zločina stvorila su se i nerealna očekivanja od Haškog tribunala, zaključuje Maja Stojanović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm