Preminuo Roman Herzog

„Nikada nisam htio biti predsjednik kojeg svatko može dotaknuti, ali sam htio biti predsjednik kojem se svatko mogao obratiti, predsjednik koji je htio shvatiti ljude", rekao je Roman Herzog u svom govoru kojim se 1. srpnja 1999. oprostio od predsjedničke dužnosti. Želio je razumjeti Nijemci – i istovremeno od njih zahtijevati obnovu svoje zemlje. I to je jasno poručio u svom legendarnom govoru 26. 4. 1997. u Berlinu:

„Njemačka se mora trgnuti. Moramo se oprostiti od posjeda koje smo tako zavoljeli", rekao je Herzog. Svi se moraju žrtvovati, zatražio je. „Gubitak gospodarske dinamike, ukrućivanje društva, nevjerojatna mentalna depresija", uz pomoć tih pojmova Herzog je sažeo tadašnju krizu u Njemačkoj. I apelirao je na snagu i kapacitete Nijemaca da se iz krize izvuku uz pomoć vlastite snage.

Težak početak

Kandidat konzervativne Unije na izboru sa saveznog predsjednika 23. 5. 1994. tek je u trećem izbornom krugu dobio potrebnu većinu glasova protiv svog izazivača Johannesa Raua iz SPD-a. Herzog je na novoj dužnosti imao težak početak. I zbog toga što je zapravo bio druga, rezervna opcija za CDU/CSU. Izvorno je tadašnji savezni kancelar Helmut Kohl favorizirao saskog ministra pravosuđa Steffena Heitmanna. Ali on se brzo diskvalificirao spornim izjavama o njemačkoj prošlosti i zbog javnog pritiska povukao kandidaturu.

Nakon što je Roman Herzog na koncu postao savezni predsjednik, on se svjesno obratio onima koji mu iz opravdanih razloga nisu mogli dati svoj glas: „Potrudit ću se da svoju dužnost obnašam tako da na koncu zažalite da me niste podržali", izjavio je Herzog i „pobrao" aplauz i salve smijeha.

„Normalan" i trezven

Herzogov zaštitni znak su postali njegov opušten izbor riječi i njegova ironija koje je koristio u govorima. „Nikada nije postao glamurozan, uvijek je bio normalan", tako ga je okarakterizirao bivši kancelar Helmut Schmidt u govoru povodom dodjele jedne nagrade 2003. Istovremeno je bio hrabar u svom načinu razmišljanja i neovisan. I „Roman Herzog je sam sebe i druge mogao (…) vrlo trezveno procijeniti", kazao je Helmut Schmidt.

Bavarac Herzog rođen je 1934. u Landshutu, a 1970. je kao profesor opće teorije prava i države ušao u CDU. Tri godine kasnije se počeo baviti politikom, a deset godina kasnije odlazi na Savezni ustavni sud u Karlsruheu. Od 1987. je bio predsjednik Suda. Iako je cijeli svoj život bio povezan sa svojom bavarskom domovinom, „on je istovremeno postao i kozmopolit", rekao je Helmut Schmidt.

"Molim za oprost"

U inozemstvu je savezni predsjednik Herzog uživao veliki ugled. Na međunarodnoj je pozornici puno toga napravio na poboljšanju „štimunga". „Uvijek sam tome pridavao veliku pažnju, i u tome sam uglavnom uspijevao", kazao je Herzog u razgovoru za Deutsche Welle u svibnju 1999. Posebno su mu pri srcu bile istočnoeuropske zemlje. Povodom 50. obljetnice pobune u varšavskom getu protiv nacionalsocijalističkog okupatorskog režima 1. 8. 1994., on se poklonio, kako je rekao u svom govoru, borcima koji su sudjelovali u ustanku, ali i pred svim poljskim žrtvama rata: „Molim za oprost za sve što su vam učinili Nijemci." Time je govorio iz srca mnogih Poljaka i diljem svijeta izazvao pozitivne reakcije.

Jedna od njegovih središnjih tema je bilo sjećanje na nacističku diktaturu. Početkom siječnja 1996. Herzog je, uz suglasnost svih stranaka, 27. 1. proglasio danom sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma. Na taj isti dan je 1945. oslobođen koncentracijski logor u Auschwitzu, „zbog toga i opominjem na sjećanje i prenošenje sjećanja", rekao je Herzog 19. 1. 1996. u Bundestagu.

U svom oproštajnom govoru u ljeto 1999. ironično se našalio kako nije namjerno htio iza sebe ostaviti nikakvu političku oporuku. Kao prvo, on je ono što mu je važno, kako je rekao, već naglasio u Reichstagu povodom 50. obljetnice Savezne Republike Njemačke, i kao drugo, „ja danas samo napuštam dužnost, ali ne i život". Bivši savezni predsjednik Herzog preminuo je u 83. godini života.