Potvrđen pritisak SAD-a na EU

Dokumenti do kojih je došla organizacija Greenpeace po prvi put pružaju jasniji uvid u sadržaj tajnih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (Transatlantic Trade- and Investment Partnership, skraćeno TTIP). Ovi dokumenti ukazuju da SAD vrši pritisak na EU kako bi Europska unija smanjila svoje kriterije u pogledu zaštite prava potrošača i ekološke standarde.

Osim toga doznaje se da su EU i SAD još uvijek daleko od dogovora. O mnogim pitanjima su stajališta dviju strana daleko jedna od drugih i dogovora nema.

Uvid u pregovaračku taktiku

Tajni dokumenti obuhvaćaju 240 stranica teksta u kojima su navedene pozicije jedne i druge strane. Želje i zahtjevi Amerikanaca su do sada bili nepoznati javnosti. Vlada u Washingtonu je na taj način očito htjela spriječiti da javnost ima uvid u njezinu pregovaračku taktiku.

Dokumenti koji su objavljeni pokazuju dokle se došlo uoči 13. kruga pregovora koji je održan 29. 4. 2016. Iako je moguće da je na ovim pregovorima u New Yorku bilo određenih pozitivnih pomaka o nekim pitanjima, za pretpostaviti je da su brojni sporni detalji objavljenih dokumenata i dalje aktualni.

"Ostvarilo se ono čega smo se bojali"

Greenpeace je izvode iz ovih spisa već dostavio nekim medijskim kućama, poput radiotelevizijskih postaja NDR-a i WDR-a te novina Süddeutsche Zeitung. Ova organizacija navodi da raspolaže originalima, ali da je u svrhu zaštite izvora podataka medijima proslijedila prepisane sadržaje. NDR, WDR i SZ su prijepise dobili prije nekoliko dana, a omogućeno im je i da provjere autentičnost dokumenata.

Za Klausa Müllera, predsjednika njemačkog saveza organizacija za zaštitu potrošača, posebno su sporni pregovori koji se vode o standardima za hranu: "Zanimljivo je vidjeti što je to što traži SAD. U onome što smo vidjeli prilično su ostvarene naše najgore slutnje."

Pritisak "agrarnog lobija" SAD-a

Müller smatra da američki agrarni lobi vrši veliki pritisak na obje strane kako bi se usvojili propisi koji bi omogućili plasman skoro cijele palete njihovih proizvoda na europsko tržište, uključujući i proizvode koji sadrže genetski modificirane proizvode. Da bi se to ostvarilo, američka strana u pregovorima pokušava zaobići europski princip koji se zasniva na prevenciji. To omogućava organima EU-a da izreknu stroge mjere kontrole i ograničenja prodaje čak i kod najmanje sumnje da neka hrana može imati negativne posljedice po zdravlje ljudi. To u SAD-u nije moguće. Iz krugova Europske komisije, međutim, navode da nema odstupanja od "načela prevencije".

Dokumenti pokazuju da SAD ne želi "progurati" svoje viđenje stvari samo na polju agrara i proizvodnje hrane, nego i kada su u pitanju drugi standardi koji bi ubuduće trebali važiti s obje strane Atlantika. Jedan od najvažnijih ciljeva TTIP-a je upravo usklađivanje standarda. Proizvod čija je prodaja dozvoljena u EU-u trebao bi se bez problema i bez ikakvih novih testova prodavati i u SAD-u, i obrnuto.

Ipak, pregovori najviše "zapinju" baš kod postizanja dogovora o zajedničkim standardima. Na osnovi otkrivenih dokumenata je vidljivo da američki pregovarači stavljaju do znanja da se za svaku novu regulativu mora ispitati "kakav će ona učinak imati po tržište". "Iznenađuje me koliko američka strana neskriveno pokušava da u TTIP ugradi svoj način reguliranja tržišta", kaže Peter-Tobias Stoll, stručnjak za gospodarsko pravo iz Göttingena.

Pritisak na zakonodavne organe

Sličan misli i Klaus Müller: "Problem je što u SAD-u, prilikom regulacije tržišta, razne skupine lobista imaju pravo na prigovore i na komentiranje zakona. Tako se zakonodavni organi vlasti stalno moraju "pravdati" zbog svojih namjera. Iskustva naših kolega u SAD-u pokazuju da se zbog toga prilikom donošenja zakona i regulativa vrlo često zaboravlja na prava potrošača."

Ukoliko se na tom planu nametne stav koji ima SAD, onda će "EU biti doveden pod pritisak da opravdava svoje propise", upozorava Peter-Tobias Stoll. Moguća posljedica takvog razvoja događaja je da bi se EU našao u situaciji da ubuduće mnogo teže donosi propise koji se tiču ekologije ili zaštite potrošača.

Dijelovi za automobile u zamjenu za poljoprivredne proizvode?

Europska komisija odbacuje mogućnost takvog razvoja događaja. "Europljani se neće upustiti u takvo nešto", tvrde izvori u Komisiji. Ipak, TTIP je projekt koji Europljani zagovaraju i u nekim točkama moraju biti spremni na kompromise. "Kada kažemo da nam je nešto vrlo važno, onda i Amerikanci mogu svoj pristanak uvjetovati traženjem nekih ustupaka na drugoj strani", upozorava stručnjak za međunarodno pravo Markus Krajewski. Tako su američki pregovarači jasno dali na znanje da je "napredak na polju slobodne trgovine dijelovima za automobile moguć samo ako je EU spreman na ustupke kada je riječ o carinama na agrarne proizvode".

EU mora biti spreman i na ustupke SAD-u kada je riječ o posebnim sudovima za industriju. To je jedna od najspornijih odredaba cijelog sporazuma. Radi se o tome da se kompanijama s obje strane Atlantika da pravo da pred posebnim sudovima tuže pojedine države ukoliko smatraju da su one donijele zakone koji im nanose štetu u poslovanju. Ti sudovi bi bili potpuno neovisni o pravosuđu tužene države.

Europska komisija je pod pritiskom javnosti još ranije izašla s prijedlogom formiranja Trgovinskog suda i taj prijedlog je sada na stolu i tijekom pregovora o TTIP-u. "Amerikanci nisu oduševljeni tom idejom", tvrdi Krajewski. Što se njega tiče, najviše ga iznenađuje što su "dokumenti o pregovorima obavijeni velom tajne". "Pa ovdje se ne radi o državnoj tajni", ukazuje on. Krajewski priželjkuje otvorenu i javnu diskusiju o sadržaju dokumenata o kojima se pregovara.

Stefan Krug iz organizacije Greenpeace dodaje još nešto: "Argumenti koji se razmjenjuju na tim pregovorima na kraju krajeva moraju proći i ispit javnosti."