Predsjednik Trump: Amerika na prvom mjestu po drugi put
6. studenoga 2024
Donald J. Trump je novi predsjednik SAD-a. Na toj je dužnosti već bio od 2017. do 2021.
Pristaše ga vide kao spasitelja i heroja koji je spreman braniti njihove vrijednosti od liberala u SAD-u. Kritičari, pak, ističu da je osuđeni kriminalac, a njegovu kampanju pratili su s nevjericom, izražavajući šok zbog onoga što nazivaju njegovom radikalnom politikom, ponašanjem koje nije dostojno državnika i impulzivnim korištenjem društvenih mreža, kako na dužnosti, tako i izvan nje.
Tijekom predizborne kampanje 2024. Trump je izazvao kontroverze izjavom da migranti s Haitija u Springfieldu u Ohiju kradu mačke i pse da bi ih jeli, što je kasnije dokazano kao neistinito.
Iako je teško predvidjeti što čeka SAD i ostatak svijeta tijekom Trumpovog drugog mandata, osvrt na njegov prvi mandat mogao bi pružiti predstavu o onome što slijedi.
"Ukradeni izbori", napad na Kapitol i sudske tužbe protiv Trumpa
Kada je Trump odbio priznati poraz od Josepha Bidena na predsjedničkim izborima 2020. i tvrdio da su mu izbori „ukradeni“, veliki broj konzervativaca mu je povjerovao. Iako su brojne revizije dokazale da ta tvrdnja nije točna, Trump je nastavio tvrditi da su demokrati počinili izbornu prijevaru, usprkos činjenici da su svi sudovi odbacili te optužbe.
Desničarski ekstremisti i Trumpove pristaše su 6. siječnja 2021. napali Kapitol u glavnom gradu Washingtonu kako bi spriječili formalnu potvrdu Bidenove pobjede. Tog dana Trump je održao govor pred tisućama pristaša, ponovivši svoje neistinite tvrdnje i rekao: „Ako se ne borite kao ludi, više nećete imati zemlju.“ Promatrači su to, kao i njegove stalne laži o izbornoj prijevari, okarakterizirali kao poticanje nasilne rulje da krene u akciju.
Pet osoba je izgubilo život tijekom napada na Kapitol ili ubrzo nakon njega, a više od 100 osoba je ozlijeđeno. Tjedan dana prije kraja njegovog prvog mandata, 13. siječnja 2021. je Zastupnički dom izglasao opoziv Trumpa zbog poticanja pobune. Deset republikanskih predstavnika glasalo je za opoziv, što je najveći broj glasova za opoziv iz stranke predsjednika. Senat ga je narednog mjeseca oslobodio optužbi, ali je 2023. Trump optužen za četiri kaaznena djela u svezi s njegovim odbijanjem da prihvati rezultate izbora 2020.
Njegov pravni tim podnio je žalbu, a slučaj je dospio do Vrhovnog suda SAD-a koji je odlučio da predsjednici uživaju imunitet od kaznenog gonjenja za svoje postupke na dužnosti. Tužitelji su ponovno podignuli optužnicu s neznatno izmijenjenim navodima. Suđenje je u tijeku.
Trump se također suočavao s brojnim drugim pravnim izazovima pred predsjedničke izbore 2024., uključujući nekoliko suđenja za prijevaru u svezi s načinom na koji je vodio obiteljski biznis sa svojim sinovima i suđenja povezana s njegovim ponašanjem nakon gubitka izbora 2020.
Trump je osuđen po 34 točke optužnice za krivotvorenje poslovnih podataka kako bi prikrio isplate bivšoj porno-glumici Stormy Daniels. Čak i nakon suđenja je tvrdio da je nevin. Sudac je odložio izricanje kazne za nakon izbora, tako da nije jasno hoće li Trumpu kao predsjedniku kazna biti izrečena, kao ni hoće li služiti kaznu. Također je optužen za držanje povjerljivih dokumenata vlade u svojoj kući Mar-a-Lago na Floridi, u vrijeme kad više nije bio predsjednik.
Pored toga, morao je platiti milijune dolara odštete bivšoj novinarki E. Jean Carroll nakon što ga je porota proglasila krivim za seksualno zlostavljanje krajem 1990-ih, a kasnije i za klevetu, jer je bio rekao da je novinarka lagala o incidentu.
Pristaše cijene Trumpov fokus na „Ameriku na prvom mjestu"
Iznad svega, Trumpove pristaše cijene njegovo obećanje da će staviti „Ameriku na prvo mjesto". Trump je bio kritički nastrojen prema NATO-u, povukao se iz međunarodnih organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije i napustio Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Pod predsjednikom Bidenom, Sjedinjene Američke Države su se ponovno priključile, ali Trump planira novo povlačenje.
Njegov unilateralni pristup izazvao je bijes europskih saveznika tijekom prethodnog mandata, ali je obradovao mnoge američke konzervativce. Pristaše su pozdravile i njegove porezne olakšice za bogate.
„Lažne vijesti" i stroga useljenička politika
Tijekom predsjedničkog mandata, Trump je imao zategnute odnose s medijima koji su zabilježili rekordan broj njegovih netočnih tvrdnji. Često je odbacivao činjenice koje mu se nisu sviđale kao „lažne vijesti".
Trump je vodio oštru useljeničku politiku i više puta davao rasističke izjave. U kampanji 2016. nazvao je meksičke useljenike „silovateljima“ i „kriminalcima“. Obećao je da će izgraditi zid duž granice s Meksikom koji će platiti Meksiko, što se nije dogodilo. Do kraja njegovog prvog mandata 2021. izgrađeno je 732 kilometra zida, na granici dugoj 3.145 kilometara, što je američke porezne obveznike koštalo oko 16 milijardi dolara.
Trumpov tvrd stav prema useljavanju imao je dalekosežne posljedice. Migranti iz Latinske Amerike našli su se zarobljeni na američkoj granici, pri čemu su djeca bila odvojena od roditelja. Snimke male djece u ćelijama izazvali su ogorčenje u zemlji i diljem svijeta. Trumpova administracija je tvrdila da su te mjere bile neophodne za suzbijanje vala ilegalnih useljenika, naglašavajući da su zatočeni migranti u centrima bili dobro zbrinuti.
Prvi opoziv i pandemija koronavirusa
Protiv Trumpa je 18. prosinca 2019. pokrenut postupak za opoziv, što ga je učinilo trećim predsjednikom u povijesti SAD-a koji se suočio s takvim postupkom. U telefonskom razgovoru Trump je zatražio od predsjednika Ukrajine da pokrene pravni postupak protiv Huntera Bidena, sina Josepha Bidena. Hunter Biden je bio u upravnom odboru ukrajinske energetske kompanije dok je njegov otac bio potpredsjednik u administraciji Baracka Obame. Postupak opoziva fokusirao se na tvrdnju da je Trump blokirao vojnu pomoć Ukrajini kako bi izvršio pritisak na Kijev da pomogne u njegovom reizboru 2020. kroz istragu o Josephu i Hunteru Bidenu.
Predsjednik Biden je odbacio sve optužbe. Zastupnički dom usvojio je dvije točke opoziva protiv Trumpa: zlouporabu moći i ometanje rada Kongresa. Međutim, Trump je oslobođen optužbi u Senatu kojim su tada dominirali republikanci i nije smijenjen.
Pandemija koronavirusa također je ostavila traga za vrijeme Trumpovog mandata. Stopa smrtnosti od covida-19 u SAD-u bila je znatno viša nego u drugim bogatim zemljama. Trump je umanjivao ozbiljnost situacije i prioritet stavljao na brzi gospodarski oporavak zemlje, umjesto da slijedi savjete medicinskih stručnjaka. Kritičari tvrde da je njegov pristup doprinio smrti stotina tisuća Amerikanaca. U intervjuu iz kolovoza 2020. Trump je priznao da ljudi doista umiru, rekavši: „Tako je kako je."
Poslovni čovjek i zabavljač, a ne političar
Četrdeset sedmi predsjednik SAD-a rođen je 14. juna 1946. u njujorškoj četvrti Queens. Trumpov djed s očeve strane doselio se u SAD krajem 19. stoljeća iz njemačkog grada Kallstadta. Donald Trump je pohađao čuvenu Wharton školu biznisa u Philadelphiji, gdje je 1968. diplomirao ekonomiju.
Tijekom 1970-ih i 1980-ih proširio je obiteljski biznis s nekretninama, razvijajući projekte poput Trump Towera na Manhattanu, gdje je i živio prije nego što se preselio na Floridu.
Trump se proslavio i kao domaćin američkog reality šoua The Apprentice (Pripravnik). od 2004. do 2015. u emisiji koja je išla jednom tjedno natjecatelji su se borili da dobiju jednogodišnji ugovor vrijedan 250.000 dolara u nekoj od Trumpovih firmi. Poslije svake runde Trump bi jednog od natjecatelja izbacio iz igre riječima „Otpušten si".
Tri braka, petoro djece
Trump se 2005. oženio Melanijom Knavs, bivšom slovenskom manekenkom. Par ima sina Barrona Trumpa. Prije Melanije Trump je bio u braku s glumicom Marlom Maples koja je sama odgajala njihovu kćerku Tiffany. Iz prvog braka s pokojnom Ivanom Zelničkovom ima troje djece: Donalda Juniora, Ivanku i Erica. Ivanka Trump, njegova kćerka, poznata je kao njegova miljenica i često je blisko surađivala s ocem na različitim projektima. Ivanka i njezin suprug, Jared Kushner, bili su njegovi savjetnici tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata.
Trud se isplatio
Na republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2024. Trump je, suprotno svojim ranijim napadima na one s liberalnijeg kraja političkog spektra, naglasio poruku jedinstva. „Kao Amerikanci povezani smo jednim zajedničkom sudbinom i dijelimo tu istu sudbinu", rekao je Trump u svom govoru. „Ili se uzdižemo zajedno ili se raspadamo. Kandidiram se da budem predsjednik cijele Amerike."
Njegov trud se isplatio. Ostaje da se vidi hoće li njegova administracija doista uložiti napore u ujedinjenje izrazito polariziranih građana Sjedinjenih Američkih Država.
Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika