Predsjedništvo BiH i ukrajinska kriza

Za vanjsku politiku Bosne i Hercegovine (BiH) nadležno je državno Predsjedništvo čiji bi članovi iz reda tri konstitutivna naroda odluke trebali donositi konsenzusom. No danas se članovi tog tijela ne slažu oko mnogih vanjskopolitičkih pitanja, uključujući i odnos prema ukrajinskoj krizi. Dvojica članova Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, smatraju da je ukrajinska kriza očit primjer klasične agresije jedne države na drugu, u ovom slučaju agresije Rusije na međunarodno priznatu članicu UN-a Ukrajinu. Treći član kolektivnog šefa države Milorad Dodik u tom smislu prati Rusiju i za njega je ruski napad na Ukrajinu „specijalna vojna operacija" i „denacifikacija" te zemlje.

BiH se treba ponašati u skladu s poveljom UN-a

Analitičari podsjećaju da se BiH svojim statusom u Ujedinjenim narodima (UN) obvezala da međudržavne nesuglasice treba rješavati mirnim putem, uz poštovanje načela koja proizlaze iz međunarodnog prava.

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar kaže da se, nakon ruske agresije na Ukrajinu, političari iz RS-a zalažu za neutralan stav BiH prema ovoj krizi. Uz napomenu da je „neodređena vanjska politika“ jedan od bh. apsurda, on ipak vjeruje da će Predsjedništvo BiH u novom sazivu raditi u mirnijoj atmosferi, bez „arogancije“ kakvu je ispoljavao Milorad Dodik.

Izvjesno je da stavovi prve dame u Predsjedništvu BiH Željke Cvijanović neće odstupati od politike Milorada Dodika, SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) i Skupštine RS-a, ali će druga dvojica članova Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić slijediti politiku Europske unije i NATO-a, tako da odnos u Predsjedništvu u pogledu ruske agresije na Ukrajinu ostaje 2:1.

„Dosadašnje nesuglasice u Predsjedništvu su loš imidž za BiH i kompliciraju međunarodnu poziciju ove zemlje, posebno ako se pretpostavi da će ruska agresija potrajati. U međuvremenu, usporen je i put BiH ka NATO-u, što nije dobro jer je ovoj zemlji potrebno da bude pod 'sigurnosnim kišobranom' Sjevernoatlantskog saveza. Zbog ukupne situacije, ohrabruje barem konsenzus oko prisustva EUFOR-a u BiH“, kaže Đuro Kozar.

Cvijanović, Komšić i Bećirović o ruskoj agresiji

Željka Cvijanović kaže da se RS i njeni dužnosnici zalažu za neutralnost kada je riječ o događajima u Ukrajini. „Mi u igri ovako velikih igrača i ovakvih stvari imamo obvezu zauzeti jedan neutralan stav, kakav i zadržavamo. RS ne želi doprinijeti ničemu što je nered na međunarodnoj sceni i neredu u okviru BiH“, rekla je Cvijanović u veljači 2022. godine.

Novi član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović bio je jedan od najaktivnijih zastupnika u Parlamentu BiH, gdje je predlagao i usvajanje Deklaracije o osudi ruske agresije na Ukrajinu. „Organi BiH definirali su vanjskopolitičke ciljeve i imaju obvezu usklađivati vanjsku politiku s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Neprihvatljivo je oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu opravdavati na bilo koji način ili biti neutralan pred stradanjem ukrajinskog naroda i očiglednim napadom na međunarodni poredak i temeljna načela međunarodnog prava“, naveo je Bećirović.

Željko Komšić, koji će i u novom sazivu biti član Predsjedništva BiH, ranije je u svojstvu predsjedavajućeg kolektivnog šefa države uputio instrukciju ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković da u svojim aktivnostima po pitanju ruske agresije na Ukrajinu postupa po povelji Ujedinjenih naroda. „Poveljom UN-a se izričito zabranjuje napad na međunarodno priznate države članice UN-a kao i vojne aktivnosti usmjerene prema državama članicama bez suglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a", naveo je Komšić u instrukciji.

Duško Vejnović: „RS i Srbija moraju se opredijeliti"

„Zalažući se za neutralan stav u pogledu ukrajinske krize politička elita iz RS-a prati hodogram Srbije, a to će činiti i Željka Cvijanović djelujući u Predsjedništvu BiH“, pojašnjava profesor na banjalučkom Fakultetu sigurnosnih znanosti Duško Vejnović. „Ako se uzme u obzir europska agenda i sigurnosna arhitektura, političke elite RS-a se, u pogledu ukrajinske krize, doživljavaju kao 'remetilački faktor', a takva bi politika mogla ostati i nakon ovih općih izbora“, kaže Vejnović.

Tome, kako pojašnjava, ide u prilog i „polarizacija na relaciji Sarajevo-Banja Luka" uz „distanciranje" utjecajnijih hrvatskih predstavnika iz Mostara i Zagreba prema novom sazivu Predsjedništva BiH. „Političke elite iz RS-a žele da BiH bude neutralna u ukrajinskoj krizi, ali ovo nije 1961. godina u kojoj je svijet bio podijeljen na blokove. Srbija, i RS koji ju pokušava pratiti, morat će se opredijeliti za kurs koji je u interesu njihovih građana“, kaže Vejnović za DW.

Kada je riječ o ukrajinskoj krizi, BiH se u UN-a već svrstala na stranu država koje osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu. Na izvanrednoj sjednici Opće skupštine UN-a, održanoj 2. ožujka, usvojena je Rezolucija kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu. Među 141 zemljom koja je podržala rezoluciju bile su i BiH i Srbija.

„Ukrajinski scenarij" na zapadnom Balkanu?

BiH se obvezala da će u vanjskoj politici pratiti Europsku uniju i NATO. To su odluke i ranijih saziva Predsjedništva BiH, a u njihovom donošenju sudjelovao je i kadar Dodikovog SNSD-a, član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

Vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović smatra da će Dodik preko Cvijanovićke u Predsjedništvu BiH i dalje zagovarati neutralnost BiH. Ali „biti neutralan u vezi s ukrajinskom krizom znači svrstati se na stranu jačeg, u ovom slučaju na stranu ruskog agresora koji otima teritorij međunarodno priznate članice UN-a i, prema mnogim izvještajima, čini ratne zločine na području Ukrajine“, kaže Ahatović.

„Neutralnost koju zagovaraju dužnosnici RS-a pogoduje samo širenju utjecaja Moskve. BiH ne smije biti 'neutralna' u rješavanju ukrajinske krize. Što bi se dogodilo da su i NATO i EU neutralni? To bi svakako ohrabrilo Rusiju i njene ovdašnje satelite na nove agresivne poteze, a bojim se da bi u tom slučaju ukrajinski scenarij mogli imati i na zapadnom Balkanu“, upozorava Ahatović.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu