Predizborna kampanja bez strasti

"Onaj tko je tako povučen, tko nastupa tako skromno i bez taštine, on nije podložan napadima." Na ovaj način politički savjetnik Michael Spreng opisuje njemačku kancelarku Angelu Merkel u predizbornoj kampanji i na taj način jednom rečenicom opisuje i problem koji samim time ima i njezin protivnik, kandidat Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) za kancelara Peer Steinbrück. "Gospođa Merkel ostavlja sljedeći dojam: Sve je super, morate me samo izabrati. Ja od vas ne zahtijevam ni duhovne, ni materijalne napore, jednostavno ovako mirno nastavljamo dalje."

Spreng je na parlamentarnim izborima 2002. godine bio savjetnik Edmundu Stoiberu, tadašnjem kandidatu Kršćansko-socijalne unije (CSU) za kancelara. U ovom trenutku mu ne pada na pamet što bi Merkel mogla bolje napraviti. No ona ne samo da nastupa kao vođa, ona političkoj konkurenciji gotovo ne ostavlja prostora za napad. Oporbi je tako već ukrala brojne teme bilo da je riječ o odustajanju od atomske energije ili o zahtjevima za utvrđivanje minimalne satnice.

Bezvoljna kampanja bez kontroverzi

Rezultati ispitivanja javnog mnijenja za oporbene stranke su obeshrabrujući. Jer već odavno se čini da je ishod izbora jasan. Aktualna koalicija između kancelarkine Unije CDU/CSU i Liberalno-demokratske stranke (FDP) mogla bi vjerojatno ostati na vlasti, u krajnjem slučaju bi moglo doći do tzv. velike koalicije sačinjene od Unije CDU/CSU i SPD-a. Stoga se postavlja pitanje zašto bi se oni koji sudjeluju u predizbornoj utrci još trebali naprezati. "Ja još nikada u predizbornoj kampanji nisam doživio ovako veliki broj političara koji su bez volje, koji na predizborne skupove idu bez ikakve strasti", kaže Jens Thurau, dopisnik Deutsche Wellea iz Berlina.

Njemu u predizbornoj kampanji nedostaju važna pitanja o budućnosti koja se tiču velikog broja ljudi: Kako zdravstveni sustav može postati pravedniji, kako postupati sa sve većim brojem starijih i onih kojima je potrebna njega? Koji je stav Njemačke prema krizi u Siriji, što se događa u europskoj politici? Sve te teme su u najboljem slučaju gurnute na rub.

Demokracija bez participacije

Ipak što znači zapravo to kada se predizborna kampanja tako s mukom odvija, kada se odvija bez strasti u političkim raspravama? Nedostaje li tu jedan bitan dio demokracije? "Imamo duel između kandidatkinje koja ne želi voditi predizbornu kampanju i kandidata koji ne zna voditi predizbornu kampanju", zaključuje politički savjetnik Michael Spreng. "I između te dvije krajnosti strastveni bi onda trebali biti birači", kaže Spreng. No on vjeruje da će najkasnije tijekom ovog tjedna ipak doći do promjena.

Thorsten Faas, politolog na Sveučilištu u Mainzu, ipak nije toliko optimističan. On podsjeća na to da je odaziv birača na posljednjim parlamentarnim izborima bila manja nego ikada ranije. Tada je na birališta izišlo svega 70 posto birača. "Ako i ovaj put budemo na toj razini, nisam baš siguran da će se i na sljedećim izborima nešto promijeniti."

Ovaj politolog također ne vjeruje da se brojni ne zanimaju za politiku jer Nijemcima u usporedbi s drugim europskim zemljama ide vrlo dobro. Faas kaže da je prije svega riječ o jednoj točno određenoj grupi ljudi koji ne izlaze na izbore. To su nezaposleni ili ljudi sa slabim primanjima koji žive u lošim četvrtima. "Ta teza da su nebirači znak velikog zadovoljstva predstavlja mit. I nema veze s realnošću", kaže Faas.