Ruski sportaši na natjecanjima: nema jedinstvenog rješenja

Plivač Mihajlo Romančuk (27), osvajač brojnih medalja, drži europski rekord na osamsto metara slobodnim stilom. Ovaj Ukrajinac od početka ruske agresije živi i trenira u njemačkom Magdeburgu. Prije nekoliko tjedana u ratu je srušen sportski kompleks u Dnjepru, gdje se Romančuk prije rata spremao za Olimpijske igre. „Mnogo se tamo promijenilo, mnogi bazeni su uništeni", kaže on.

Prema navodima Kijeva, u agresiji je stradalo 340 sportaša, a uništeni su 343 sportske dvorane ili stadiona.

Romančuk se u posljednje vreme nije morao natjecati s ruskim i bjeloruskim plivačima, ali to bi se uskoro moglo promijeniti. Prije nekoliko dana je Svjetska organizacija vodenih sportova priopćila da će se „neutralni" sportaši opet moći natjecati.

To znači da će Rusi i Bjelorusi moći plivati, ali bez zastave i himne, i pod uvjetom da nisu „aktivno" podržavali napad na Ukrajinu. U svakoj utrci moći će se natjecati najviše po jedan plivač iz Rusije i Bjelorusije.

Samo „preporuke"

Isključenje ruskih i bjeloruskih sportaša preporučio je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) nakon početka invazije. Godinu dana kasnije je MOO preporučio da se tim sportašima opet dozvoli sudjelovanje uz određene uvjete. Ključna riječ ovdje je „preporuka". Krovni savezi raznih sportova nisu bili dužni provesti zabranu, niti su sada obvezni opet uključiti Ruse i Bjeloruse.

To dovodi do toga da, ovisno o vrsti sporta, ima raznih pristupa ovoj temi. Na primjer, teniska udruženja ATP i WTA nisu htjela isključiti Ruse i Bjeloruse, već oni nastupaju bez zastave. Kad je prošle godine Wimbledon zabranio sudjelovanje tenisačima iz ovih zemalja, ATP i WTA su to oštro kritizirali.

Do kakvih situacija to vodi pokazao je nedavni slučaj kad je ukrajinska šampionka u mačevanju Olga Harlan odbila pozdraviti rusku protivnicu koju je porazila. Kako je pozdrav prema pravilima mačevanja obvezan, Harlan je izbačena s natjecanja.

Uslijedila je salva javnih osuda. Međunarodni mačevalački savez je ukinuo suspenziju, promijenio pravila, a šef MOO-a Thomas Bach je čak obećao Olgi Harlan da će sudjelovati na Olimpijskim igrama, bez obzira na kvalifikacije.

I iz Njemačke se čuju kritike na preporuku MOO-a da ruski i bjeloruski sportaši ponovo sudjeluju kao „neutralni". „Radi se o tome da je ruski sport posljednjih godina enormno iskorišten od strane države", kaže Lea Krüger, koja se bavi mačevanjem i članica je predsjedništva Ujedinjenih sportaša Njemačke.

Ona podsjeća na „državni“ doping ruskih sportaša, kršenje olimpijskog mira, propagandu. „Vidjeli smo sportaše koji nastupaju na političkim skupovima sa simbolom 'Z' na grudima“, kaže Krüger.

Prema njezinom mišljenju, ključno je zaštititi ukrajinske sportaše. Ona kritizira MOO jer je prepustio sportske discipline samima sebi, bez jasnih pravila. „Sada vidimo da to vodi kaosu."

Većina za sudjelovanje Rusa i Bjelorusa

Sličnog je mišljenja i Thomas Weikert, predsjednik Njemačkog olimpijskog odbora (DOSB). On kaže da je DOSB za zabranu nastupa Rusima i Bjelorusima. „Ali istovremeno primamo na znanje da smo s tim stavom u manjini među 206 nacionalnih olimpijskih odbora u međunarodnom sportu. Jasno nam je i da odluka MOO-a mora uzeti u obzir podijeljena mišljenja širom svijeta", dodaje Weikert.

Naime peticiji 35 „proukrajinskih" sportskih nacija, koje su tražile da se Rusi izbace s Olimpijskih igara, suprotstavljena je peticija 120 nacionalnih odbora koji zahtijevaju da svi sudjeluju.

Ta druga, daleko masovnija peticija, poslužila je MOO-u kao razlog da predbaci zapadnim zemljama „dvostruka mjerila" i podsjeti ih da se širom svijeta trenutno vodi sedamdesetak oružanih sukoba, ali da se jedino priča o zabrani natjecanja za Ruse i Bjeloruse.

Berlin ne daje vize sportašima „bliskim državi"

Njemačka spada u one koji su za zabranu. Ministarstvo unutarnjih poslova – u čiji resor spada i sport – priopćilo je da je protiv sudjelovanja sportaša iz Rusije i Bjelorusije na natjecanjima. U Ministarstvu smatraju da bi zabrana trebala biti na snazi sve dok traje Putinov rat.

Ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova našla su srednje rješenje: kad se međunarodna natjecanja održavaju u Njemačkoj, uskratit će se izdavanje vize ruskim i bjeloruskim sportašima ako su „bliski državi".

Ali što znači biti „blizak državi“? Prema tumačenju njemačkih ministarstava, dovoljno je da sportaš pripada državnim institucijama: recimo, u Rusiji su mnogi sportaši službeno zaposleni u vojsci, uostalom kao i u Njemačkoj. Prema Berlinu, biti „blizak državi“ znači i dobivati financijsku podršku od državnih firmi.

Bojkot Igara?

MOO je u problemima jer mu nad glavom visi prijetnja Ukrajinaca bojkotom. To bi bez sumnje bio veliki skandal. S druge strane, većina nacionalnih olimpijskih odbora traži da Rusi sudjeluju.

Za Njemačku ne dolazi u obzir bojkot natjecanja na kojima sudjeluju Rusi i Bjelorusi. Također se nadaju da ni Ukrajinci neće bojkotirati Olimpijske igre u Parizu iduće godine. „Jer odande bi se mogla poslati snažna poruka o volji za preživljavanjem ukrajinskog naroda", kaže Weikert.

Kijev još nije donio konačnu odluku. Doduše, za sada je Ukrajincima dozvoljeno natjecanje s protivnicima iz Rusije i Bjelorusije ako ovi nastupaju pod neutralnom zastavom.

Plivač Romančuk već je kvalificiran za Pariz. On misli da Rusima ne treba biti dopušteno sudjelovanje i kaže da se neće zajedno s njima zagrijavati niti ih želi vidjeti u olimpijskom selu. A ako ipak mora plivati pored njih? „Ako moram, pokazat ću im da sam u stanju dati sve od sebe čak i bez svog doma."

nr (ard, dpa, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu