Povijest crnaca u Americi

Prvi robovi iz Afrike stižu u Virginiju.

Južnjačke države odvajaju se 1861. od Unije i osnivaju zajedničku tvorevinu. Izbija građanski rat. Središnji spor zbog kojeg se rat vodi je odnos prema robovima.

Ustav Sjedinjenih Američkih Država proširuje se aneksima broj 14. i broj 15., kojima se Afroamerikancima jamče sva građanska prava.

Predsjednik Harry S. Truman dekretom je zabranio rasnu segregaciju crnaca i bijelaca u američkim vojnim snagama

Martin Luther King u Washingtonu drži čuveni govor "I have a Dream", u kojem opisuje svoju viziju potpune ravnopravnosti bijelih i crnih Amerikanaca.

Predsjednik Lyndon B. Johnson potpisuje "Civil Rights Act", zakon kojim se propisuje ravnopravnost svih rasa u korištenju javnog prijevoza i javnih usluga (npr. prilikom čekanja u redovima državnih službi)

Borac za ljudska prava crnačke populacije Malcolm X je ubijen. Kongres donosi "Voting Rights Act", zakon kojim se definira pravo glasa američkih crnaca.

Osnivanje pokreta "Black Power" koji se bori za prava crnaca

Nakon ubojstva Martina Luthera Kinga slijedi val nasilja u SAD-u i rasni nemiri

Colin Powell je prvi crnac koji preuzima dužnost vrhovnog zapovjednika američke vojske. 2001. Powell je prvi crnac koji postaje ministar vanjskih poslova SAD-a.

Condoleezza Rice je prva crna Amerikanka na dužnosti ministrice vanjskih poslova

Barack Obama, senator iz Illinoisa, izabran je za 44. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država