„Povijesni trenutak“ za EU, tračak nade za BiH

Veliki dan za Ukrajinu i Moldaviju. Lideri zemalja članica EU-a dodijelili su tim zemljama status kandidata za ulazak u Uniju. Osim toga i Gruzija je dobila jasnu europsku perspektivu.

Odluka o službenom dodjeljivanju kandidatskog statusa Ukrajine i Moldavije usvojena je u četvrtak navečer, na summitu šefova država i vlada EU-a u Bruxellesu. I Gruzija može računati s tim statusom, preduvjet je realiziranje određenih reformi na europskom putu te zemlje.

„Dobar dan za Europu"

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekli su da se radi o „povijesnom trenutku". Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen je naglasila: „Ovo je dobar dan za Europu." Ona je dodala kako su Ukrajina, Moldavija i Gruzija sada dio europske obitelji. A to je najbolji signal nade koji se u ovim teškim vremenima može poslati građanima tih zemalja.

Ukrajini i Moldaviji je čestitao i savezni kancelar Olaf Scholz. Na Twitteru je napisao: „27 puta DA." I dodao kako se raduje dobroj suradnji u europskoj obitelji. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je bio nešto rezerviraniji. On je rekao da se radi o „političkoj gesti", a na konferenciji za novinare napomenuo da Ukrajina nije primljena u NATO.

Preko video-veze na summit je bio uključen i Zelenski. On je nakon jednoglasne odluke čelnika Europske unije na svom Twitter-kanalu napisao: „Budućnost Ukrajine se nalazi u EU-u."

Proces pristupanja Europskoj unije ne mora nužno dovesti do cilja – nekada završi i u slijepoj ulici. Najbolji primjer za to je Turska. Ta zemlja je 1999. dobila status kandidata. Pregovori s EU-om su otvoreni 2005. i od tada se praktički nisu maknuli s mrtve točke.

I Sjeverna Makedonija 17 godina nakon stjecanja kandidatskog statusa čeka na početak pregovora. Zbog bugarske blokade u ovom trenutku nije izvjesno kad bi se to uopće moglo dogoditi.

Napredak oko BiH

Do početka pregovora put je još jako dug i u slučaju Bosne i Hercegovine. Zahtjev za stjecanjem kandidatskog statusa je predan prije šest godina. Na briselskom summitu BiH je ipak napravila mini-korak u tom smjeru. Kako je tijekom sinoćnje večeri potvrdio Charles Michel, i BiH bi uskoro mogla slijediti Ukrajinu i Moldaviju. Preduvjet za to je realiziranje ključnih reformi, na primjer po pitanju izbornog zakona ili ustavna reforma.

Austrijski kancelar je tijekom večeri naglasio kako se, bez obzira na činjenicu da je rat u Ukrajini dominirajuća tema, „ne smije zaboraviti Balkan. Važno je da se brinemo oko Bosne i Hercegovine.

Tijekom radne večere za BiH su se, po informacijama DW-a, založile brojne zemlje – od izvora u njemačkoj delegaciji doznajemo da je u toj diskusiji prednjačio hrvatski premijer Andrej Plenković. On je nakon radne večere izašao pred novinare i izrazio zadovoljstvo činjenicom da su se u završnom dokumentu o zapadnom Balkanu našla dva paragrafa posvećena situaciji u BiH – jedan je bio najavljen već prije summita, a drugi je dodan nakon rasprave u Bruxellesu.

dpa/afp/ms

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu