Postbrexitovska Velika Britanja u strahu od koronovirusa

Možda je teško za vjerovati, ali britanski Nacionalni zdravstveni servis (NHS) je nekada bio primjer za pružanje adekvatne i sveobuhvatne zdravstvene usluge. Financiran porezima i uglavnom besplatan. No danas je NHS sustav koji se jedva održava na životu.

Godinama se ovaj servis bori s premalo sredstava, osoblja i opreme. Svaka vlada je davala obećanja da će poboljšati situaciju u ovoj važnoj ustanovi. No obećanja nikada nisu bila ispunjena.

Preživljavanje NHS-a na kapaljku je još možda funkcioniralo u manje turbulentnim vremenima, ali s koronavirusom pred vratima ovaj servis će trebati mnogo više od obećanja da bi se uhvatio u koštac s epidemijom.

U srijedu se ministar financija Rishi Sunak oglasio s najavom formiranja izvanrednog fonda za NHS na području Engleske. "Spremili smo 5,6 milijardi eura za suočavanje s koronavirusom. Ovim novcem NHS može nabaviti mnogo zaštitne odjeće ili se može iskoristiti za plaćanje dodatnih sati za osoblje", kaže Mark Dayan iz neovisne zdravstvene zaklade Niffield.

Beskoristan novac?

No je li ovaj novac samo mjera za krpanje rupa? Na desetke tisuća radnih mjesta u zdravstvu je nepopunjeno, bolnički kreveti prepunjeni. Pacijenti već sada leže po bolničkim hodnicima. Kreveti su popunjeni, a Velika Britanija ima mnogo manje kreveta nego npr. Njemačka.

Ministar zdravstva Matt Hancock je nedavno najavio novih 5.000 kreveta intenzivne njege. To doduše zvuči dobro na papiru, ali je očiti dokaz da Hancock ne zna o čemu govori. "Mnogi očito ne razumiju što je to krevet intenzivne njege. To nije samo krevet s mnogo tehničke opreme nego je njemu potrebno i mnogo tehnički sposobnog i specijalno obučenog osoblja. Na svaki krevet najmanje četiri specijalno obučene medicinske sestre. Znači ako imamo novih 5.000 kreveta onda nam treba i 20.000 novih sestara", kaže Nicki Credland, predsjednica Britanskog saveza medicinskih sestara intenzivne njege (BACCN).

Drugim riječima: obuka sestara intenzivne njege traje četiri godine. Credland primjećuje: "Specijalizirano osoblje ne raste na drveću."

Nezdrava mješavina

Tomu još treba dodati i činjenicu da se NHS u prošlosti u dobroj mjeri oslanjao na uvoz radne snage iz Europske unije. No nesigurnost nakon Brexita, koji je već uzrokovao prvi egzodus medicinskog osoblja, je dodatna prepreka brzom rješenju problema. Tu su i nova useljenička pravila koja doslovno zatvaraju vrata radnicima. Sve su to sastojci za savršenu oluju pred kojom se nalazi britanski zdravstveni sustav.                                      

Osoblja ne nedostaje samo u bolnicama nego i u kućnoj njezi. Loša vijest za starije osobe kojima prijeti zaraza koronavirusom.

Očajnička vremena traže očajničke poteze. Ako su ostvarivi. Ministarstvo zdravstva je najavilo program vraćanja umirovljenih liječnika i medicinskih sestara na radna mjesta kako bi pomogli u slučaju epidemije koronavirusom. Velika Britanija doduše bilježi tek 790 (subota ujutro) slučaja zaraze, ali to se, kao što smo se uvjerili posljednjih dana, može naglo promijeniti.

Starije osobe u borbu protiv koronavirusa? Loša ideja!

„Mnogo je neriješenih problema kada bacimo pogled na ovu ideju", kaže šefica BACCN-a Credland. "Jednom kada ste umirovljeni niste u stanju zadržati svoju profesionalnu registraciju, a time gubite i osiguranje."

Ako ostavimo po strani administrativne prepreke, tu su još i one praktične naravi. "Budimo realistični: mi odlazimo u mirovinu kada ostarimo. Trebamo li ove starije osobe preko 65 izlagati riziku suočavanja s koronavirusom samo zato što se to nekom učinilo zgodnim", zaključuje Credland.

Veliku Britaniju i njezine koronavirusom zaražene pacijente očekuju turbulentna vremena.