Sve više islamističkih incidenata u njemačkim školama

Prijetnje bombom i napadima, antisemitske uvrede i uzavrela atmosfera: posljedice bliskoistočnog sukoba osjećaju se i u školama u Njemačkoj. Anketa istraživačke platforme Vollbild njemačkog javnog servisa SWR, provedena u pokrajinskim ministarstvima unutarnjih poslova i obrazovanja, pokazuje osjetnu radikalizaciju učenika kao i povećanje broja ekstremističkih incidenata u školama, kao i sve lošiju atmosferu u učionicama. Tako Ministarstvo obrazovanja Hessena izvještava o značajnom porastu: od 2018. godine zabilježeno je 15 islamistički motiviranih incidenata u školama, od čega 14 u 2023. godini. Od toga je 11 slučajeva "vremenski i tematski" povezano s terorističkim napadom Hamasa na Izrael. Šest prijava odnosi se na anonimne prijetnje bombom u školama u Hessenu. No, broj incidenata u 2024. godini je u usporedbi s 2023. godinom ponovo pao.

"Napetija i uzavrelija atmosfera"

Ministarstvo obrazovanja Porajnja-Falačke priopćilo je da se ipak ne može zanemariti da je atmosfera "napetija i uzavrelija" nego što je bila. Iako se ne bilježi porast incidenata, bilo je pojedinačnih prijetnji napadom na škole, u kontekstu sukoba na Bliskom istoku. Schleswig-Holstein pak bilježi "blagi porast islamistički motiviranih aktivnosti koje se pojavljuju u školama". Ostale pokrajine izvještavaju o pojedinačnim slučajevima radikalizacije.

Ministarstvo unutarnjih poslova Brandenburga piše kako će "bliskoistočni sukob i dalje biti povod za mobilizaciju i potpaljivač odnosno jedna vrsta katalizatora..." Pritom, kako izgleda, postoje i razlike među pokrajinama. Berlin navodi da je situacija u školama najprije bila "napeta", ali se sada ponovo smirila - "u skladu s okolnostima". Neke pokrajine nisu odgovorile na novinarski upit ili navode da ne bilježe islamističke incidente u školama.

Haldenwang: bliskoistočni sukob kao "katalizator"

Aktualni podaci Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) pokazuju da su 7. listopad 2023. godine i izraelski protunapad na Pojas Gaze imali snažan utjecaj u Njemačkoj. Nakon toga je u 2023. godini zabilježeno 4.368 kaznenih djela s antisemitskom pozadinom. Više od polovice tih djela uslijedilo je nakon 7. listopada, odnosno nakon napada Hamasa na Izrael i početka rata u Gazi.

Usporedbe radi, u 2022. godini BKA je zabilježio samo 61 takvo djelo. To je više nego sedamdesetostruko povećanje. Predsjednik njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka na saveznoj razini Thomas Haldenwang primjećuje sličan razvoj situacije i kaže: "Bliskoistočni sukob je djelovao kao katalizator za antisemitizam u Njemačkoj."

Nastavnici i socijalni radnici svakodnevno primjećuju otvorenost dijela mladih za islamističke ideje. Tako su učenici, primjerice, Hamas nazvali "pokretom za slobodu" ili su tražili odvojenu nastavu za dječake i djevojčice.

Bivša nastavnica iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije izvještava o svojim iskustvima s radikaliziranim učenicima: „Po njihovom mišljenju djevojčice i dječaci bi morali imati odvojenu nastavu, a smatraju i da satovi plivanja nisu dobri za djevojčice. Smatraju i da bi se djevojčice od određene dobi trebale zadržavati kod kuće i pripremati za ulogu supruge - to su bile izjave učenika." Jedan je čak, dodaje ova nastavnica, odbio razgovarati s drugim učenikom uz obrazloženje: "S njim ne pričam, on je kršćanin."

Shai Hoffmann je socijalni poduzetnik i aktivist. Od 7. listopada zajedno s palestinskim kolegom posjećuje škole kako bi razgovarao s učenicima o njihovim emocijama koje izaziva bliskoistočni sukob. "Mi zapravo pokušavamo ugasiti veliki požar s malim vatrogasnim aparatom", kaže Hoffmann. Nastavnici su često preopterećeni situacijom i rijetko su u stanju pružiti podršku učenicima u takvim izvanrednim situacijama.

Islamistički influenceri koriste situaciju

Pored jake emocionalizacije zbog bliskoistočnog sukoba, koju Hoffmann primjećuje kod učenika, istraživanje Vollbilda pokazuje i da postoji velika opasnost od islamističkih propovjednika i influencera. To je razvoj situacije koji Služba za zaštitu ustavnog poretka prati sa zabrinutošću: "Potencijalna opasnost za mlade od islamističkih influencera, koji su aktivni na društvenim mrežama, je velika", kaže Martin Horbach, šef odjela za islamizam u pokrajinskoj Službi za zaštitu ustavnog poretka Baden-Württemberga.

Njegov kolega iz Berlina Michael Fischer također primjećuje novi stupanj opasnosti od islamističkih grupacija: "Ono što je sada novo je fokus i domet koji ove grupe mogu postići. A sve to je direktno povezano s bliskoistočnim sukobom i događajima nakon užasnog napada Hamasa na Izrael 7. listopada prošle godine."

Koliko je to potencijalno velika opasnost pokazuje eksperiment koji je stručnjak za ekstremizam Navid Wali iz mreže "Violence Prevention Network" proveo zajedno s istraživačkom platformom Vollbild. Tu se jasno vidi koliko brzo maloljetnik, koji se interesira za vjerska, islamska pitanja, dolazi u kontakt s radikalnim islamističkim sadržajima na aplikacijama, poput TikToka. "Prvi kontakt naravno nikad ne ide putem ekstremističkih sadržaja, već kroz teološke ponude, koje na prvi pogled izgledaju neproblematično i bezopasno", kaže Wali. Ali već nakon nekoliko minuta prikazuje se naizgled bezazleni video o molitvi, u kojem Wali prepoznaje poznatog aktera sa selefijske scene.

Islamistički akteri ciljaju na mlade

To nije slučajno, jer islamistički influenceri svjesno koriste bliskoistočni sukob kako bi usmjerili radikalnu propagandu prema mladima. Tako i grupacija "Muslim Interaktiv", koju prati Služba za zaštitu ustavnog poretka, ovog proljeća na demonstracijama u Hamburgu traži kalifat. Na internetu se pojavljuje s propagandnim videozapisima koji podsjećaju na muzičke spotove. "Tu su ti pop i hip-hop elementi, taj vrlo pristupačan način, prilagođen jeziku mladih", kaže istraživač ekstremizma. Wali se žali da školama nedostaje ta vrsta medijskog opismenjavanja: "Ono što bi trebalo postojati je da se, na primjer, zajedno s ljudima koji imaju više iskustva u medijskoj pedagogiji, pregledaju ti videozapisi (...) i kritički razmotre kao i da se o njima zajednički diskutira."

"Demokracija se stalno mora učiti"

Njemačke pokrajine navode u anketi Vollbilda da ozbiljno shvaćaju temu medijske pismenosti u školama. Razmimoilaženja postoje samo oko pitanja je li potreban poseban školski predmet koji se bavi medijskim opismenjavanjem. Dok Hessen planira objediniti ovu temu u poseban nastavni predmet, Ministarstvo obrazovanja Saske to smatra "nepraktičnim".

Državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja Baden-Württemberga Sandra Boser (B'90/Zeleni) vidi borbu protiv radikalizacije mladih kao zadatak cijelog društva. Škola igra ključnu ulogu, ali ne može sama riješiti sve probleme, kaže ona i dodaje: "Škola sigurno ne može sve. Naša udruženja igraju jednako važnu ulogu kao i škola, kao i roditeljski dom. Jer, demokraciju treba stalno učiti."

Priredila: Jasmina Rose