Posjet u pravo vrijeme
25. kolovoza 2008
Razlog je neobično oštro stajalište što su ga prema Rusiji zbog nedavna vojnog pohoda na Gruziju zauzele sve tri države, a pogotovo dvije baltičke republike, bivše članice Sovjetskog Saveza. Da će kriza na Kavkazu te odnos Europske unije i NATO-a prema Moskvi biti središnja tema susreta kancelarke Merkel s domaćinima u Stockholmu, Talinu i Vilniusu, u Berlinu je u međuvremenu i službeno potvrđeno.
No, polazišta za razgovore ne mogu biti različitija. Dok su Estonija i Litva – zajedno s Letonijom i Poljskom – za vrijeme nedavne ruske intervencije demonstrativno izrazile podršku Gruziji, a Švedska prošlog tjedna i zamrznula vojnu suradnju s Moskvom, Njemačka je u osudi poteza Kremlja i optužbama za eskalaciju konflikta na Kavkazu ostala relativno suzdržana. Razmimoilaženja ne mogu biti očitija, koliko god se glasnogovornik njemačke vlade Thomas Steg trudio sačuvati privid sloge: "O podjelama ne može biti govora. Polazimo od toga da će i idućih dana i tjedana biti moguće zauzeti zajednička stajališta."
Izrazito upućeni jedni na druge
No, ona se trenutno ne naziru. Tako Estonija i Litva, također bivše sovjetske republike koje od prije četiri godine i same pripadaju NATO-u, zahtijevaju hitan prijam Gruzije u članstvo Sjevernoatlantskoga vojnog saveza. Njemačka, doduše, načelno nema ništa protiv toga, ali ne želi ubrzavati proces pridruživanja.
S druge strane želja Berlina za nastavkom dijaloga s Moskvom u Švedskoj, Estoniji i Litvi nailazi na priličnu odbojnost. Drugim riječima, kancelarka Merkel i njezini domaćini su po pitanju budućeg odnosa Europske unije i NATO-a prema Rusiji trenutno izrazito upućeni jedni na druge. Jer, i za prijam Gruzije u članstvo NATO-a i za spremnost EU-a na pregovore s Moskvom o strateškom partnerstvu nužna je suglasnost svih zemalja-članica. Utoliko posjet šefice njemačke vlade trima zemljama na Baltičkome moru, premda dogovoren još mnogo ranije i s drugim tematskim obilježjima, dolazi u pravo vrijeme.