Porast oboljenja usljed financijske krize
2. travnja 2013Malarija, Denga groznica, tuberkuloza - sve su to bolesti za koje se vjeruje da su već odavno u Europi iskorijenjene. Ipak, jedna studija britanskih stručnjaka za pitanja zdravlja pokazuje: od početka krize ponovo raste broj ovih i drugih bolesti jer su u proračunima smanjena izdvajanja za zdravstveni sustav. Raste čak i broj smrtnih slučajeva - prouzrokovan smanjenjem novčanih izdvajanja za zdravstvo.
Porast broja samoubojstava
Martin McKee, jedan od autora studije koja je upravo objavljena u medicinskom časopisu "The Lancet", kaže u intervjuu za DW: "Za nas je jasno: moramo ponovo više investirati u zdravstveni sustav. Upravo ljudi koji pate u Grčkoj nemaju pristup lijekovima koji su im potrebni." Pogođeni su također psihički labilni ljudi, kaže McKee. Tako je broj samoubojstava u Grčkoj porastao od izbijanja krize. Međutim nije pogođena samo Grčka. U Španjolskoj je također zabilježeno sve više slučajeva depresije.
"Još od vremena čuvenog njemačkog liječnika Rudolfa Virchowa, prije više od 200 godina, mi liječnici smo naučeni da ne trebamo liječiti posljedice bolesti, već njezine uzroke", kaže McKee. A oni su, po njegovim riječima, sasvim jasno u financijskoj krizi. "Mi moramo podići naš glas i priključiti nam i ekonomske stručnjake koji će reći: riješite ekonomsku krizu!", kaže McKee.
Širenje zaraza
Willem de Jonge radi za organizaciju "Liječnici bez granica" u Grčkoj. Njega rezultati studije ne iznenađuju. U razgovoru za DW on govori o onome što doživljava svakodnevno: "Kapaciteti ustanova, prije svih bolnica, su dramatično smanjeni", kaže on. "Imamo manje liječnika, manje kirurga, manje svega što se može naći u jednom zdravstvenom sustavu koji funkcionira." Od početka krize u Grčkoj je izdvajanje za zdravstveni sustav smanjeno do 40 posto. S fatalnim posljedicama, kaže de Jonge: "U Ateni imamo porast infekcija HIV-om za oko 1.500 kada usporedimo 2010. godinu s 2011. Razlog tome je da Ministarstvo zdravstva štedi na podjeli čistih igala ovisnicima o drogi."
I bolesti za koje se vjerovalo da su već odavno izumrle, ponovo su u porastu kao primjerice malarija. 2011. godine je u Grčkoj zabilježen prvi slučaj lokalno prenesene infekcije malarijom od 1950. godine. I u ovom slučaju de Jonge vidi odgovorne u političkim krugovima. "Razlog je u tome da je vlada 2011. godine ukinula preventivne mjere kao što je primjerice posipanje polja insekticidima."
Banke se spašavaju, a bolnice ne
Martin McKee ne smatra da su samo odgovorne lokalne vlade, već i europske institucije: "I međunarodna trojka za Grčku predviđa kraćenja u zdravstvenom sustavu." Za McKeea je potpuno nerazumljiva i uloga Europske centralne banke. "I ovdje neizostavno pravimo usporedbe. Europska centralna banka je doduše voljna pomoći bankama, ali ne i normalnim ljudima." McKee kaže da je od strane europskih institucija bilo kritika na račun studije. On kaže da naravno ne postoje pojedinačni dokazi da oboljenje jednog pacijenta ima veze s krizom. "No cjelokupna slika jasno pokazuje gdje su uzroci i posljedice," kaže McKee.
Willem de Jonge zbog toga pokušava praktično pristupiti problemima i preko organizacije "Liječnici bez granica" podržati grčku vladu onoliko koliko je to moguće. "Mi tamo pokušavamo pomoći kod onih oboljenja s kojima imamo iskustva u Africi i Aziji, kao što su malarija i tuberkuloza." Osim toga ova organizacija pruža podršku Ministarstvu useljavanja prilikom pregleda imigranata. I de Jonge je siguran da je zdravstvene probleme grčkog stanovništva moguće riješiti samo rješavajući financijske. No, on je ipak optimističan: "Ako gledam pet godina unaprijed siguran sam da će Grčka ponovo biti na vlastitim nogama", kaže de Jonge.