Popravlja se image Njemačke u Velikoj Britaniji

"Hitler", odgovorila je jedna britanska gospođa u blizini stanice podzemne željeznice "Baker Street" u Londonu, kad su je upitali na što prvo pomisli kad čuje za Njemačku. "Stvarno?" upitao ju je dalje novinar. Žena je slegnula ramenima i otišla dalje.

Tako su godinama nakon Drugog svjetskog rata mnogi Britanci doživljavali Njemačku i Nijemce, makar često tek uz ironične tonove. I Nijemci i Britanci dobro znaju podrugljiv izraz "Don´t mention the war" (Ne spominji rat) kao i karikirano Hitlerovo marširanje koje je smislio komičar John Cleese za BBC-jevu komediju "Fawlty Towers". Za mnoge je Britance izrugivanje s prusko-njemačkom vojnom prošlošću čista tradicija, a da pri tome zapravo vrlo malo znaju o modernoj Njemačkoj.

"Tipično", kaže Peter Watson, britanski autor i novinar koji je opširno pisao o njemačkoj kulturi i njemačkim društvenim znanostima. "Nedavno je u jednom velikom britanskom tabloidu objavljen tekst jednog povjesničara u kojem je pisalo: ´Njemačka je končano postigla što je željela: dominira Europom pod carem Merkelom´. To je jako žalosno stajalište", primjećuje Watson.

Doba nacizma u središtu pažnje nastave povijesti

U svojoj knjizi "Njemački genij: "Duhovna i kulturna povijest od Bacha do Benedikta XVI.", Watson spominje jedno godišnje izvješće britanskog "Ureda za kvalifikacije i nastavni program" iz 2005. Ovaj je Ured bio naručio izvješće o engleskim nastavnim planovima. Autori izvješća su sa zaprepaštenjem otkrili da normalnom nastavom povijesti u Velikoj Britaniji "uvelike dominira Hitlerovo doba". U jednoj anketi provedenoj u Britaniji 1977. s pitanjem može li se "nacizam li nešto slično" ponovno probuditi u Njemačkoj, 61 posto upitanih je odgovorilo s "ne" a 23 posto s "da". U istoj anketi provedenoj kasnije, 1992. godine, 53 posto ispitanika je odgovorilo s "da", a 31 posto s "ne".

Nažalost, negativno raspoloženje Britanaca zbog njemačke uloge u Prvom i Drugom svjetskom ratu toliko je jako rašireno, kaže Watson, da tek mali broj njih zna nešto o kulturnom doprinosu Njemačke ili o nekoj dubljoj povezanosti ovih dviju nacija.

Promjena 2006.

No iako je ovo nagativno raspoloženje i dalje prisutno, nogomet je ovu negativnu sliku o Njemačkoj ipak jako popravio. Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. u Njemačkoj bilo je za to ključno. "Ljudi su vidjeli da se u Njemačkoj isto mogu zabaviti i da se ne mora svaka nogometna utakmica promatrati kao da se vodi rat", kaže Watson.

Sad su čak i tradicionalno kritički nastrojeni britanski mediji počeli pisati i ponešto lijepo o Njemačkoj. Naslovna stranica jednog od zadnjih izdanja "The New Statesmana", konzervativnog britanskog političkog časopisa, s nakladom od četvrt milijuna, nosila je pitanje: "Zbog čega ne možemo biti malo sličniji Njemačkoj?"

Profesor Martin Roth, Nijemac, direktor je Muzeja Victoria i Albert, institucije koja ne može biti više britanska no što jest. On smatra da postoji razlog zbog kojeg su Britanci tako dugo bili skeptični u odnosu na Nijemce: "Mislim da Njemačka pati od određenog kompleksa i onda stalno trubi: `Mi smo najbolji, najveći i najbrži.´ I mislim da je drugima često teško prihvatiti takvo držanje", kaže Roth.

Philipp Dahmen, menadžer u Londonu, isto Nijemac, smatra da njegovi sunarodnjaci ne trebaju britanske provokakcije uzimati preozbiljno: "Nijemci su stvarno često jako ozbiljni i često sami sebe shvaćaju preozbiljno", kaže on. "Ali znate, nismo samo mi na meti - i drugi su. Sigurno ste već čuli što ljudi ovdje govore o Francuzima."