Poplave u BiH: pola novaca za sanaciju "odnijela voda"

„Ja sam bio tu kada se kopalo bagerom nakon poplava 2014. godine. Rekli su nam da samo malo sa strane očistimo korita rijeke, da neće ništa drugo raditi. Zbog toga, kako smo uradili ovdje, sada svake godine poplavi nizvodno jer u cijelom toku ništa nije urađeno. Zbog toga kako je urađeno, skoro svake godine bude poplavljen ovaj put Knežica- Dubica“.

Ovo priča jedan od sudionika sanacije korita rijeke Knežice između Prijedora i Kozarske Dubice, koja se dalje pritokama ulijeva u rijeku Unu.

„Ostavili su zatrpane kanale koji trebaju odvoditi vodu, ne znam što očekuju. Da sustav zaštite od poplava funkcionira, a nisu ništa uradili. Osim što su uzeli pare“, priča mještanin ovog potkozarskog kraja, koji je ponovo poplavljen.

Gorak deja vu

Nakon devet godina gotovo isti scenarij na sjeverozapadu BiH. Preplavljena domaćinstva, prekid cestovnog prometa, prve žrtve...U Bihaću, Bosanskoj Krupi, Novom Gradu i još nekoliko gradova i općina proglašeno je stanje prirodne katastrofe. Aktivirana su i klizišta na više lokacija.

Rijeka Una u Kozarskoj Dubici prijeti nasipu, a poplavljene su i prometnice i onemogućen je promet prema Kostajnici i Novom Gradu. Poplavljeno je i nekoliko prijedorskih naselja.

„Neprospavana noć je iza naših građana, situacija je izuzetno teška. U Sanskom Mostu, Bihaću, Bosanskoj Krupi već je proglašeno stanje prirodne katastrofe, a uskoro će to učiniti štabovi civilne zaštite u Velikoj Kladuši i Cazinu", izjavio je premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić, koji je poručio kolegama u Sarajevu da ne dolaze.

„I ne, ne trebaju nam sad dolaziti ovamo u čizmama i s kolonom medija. Hvala Bogu pa sam rođen ovdje gdje te tome nauče i roditelji i svaki susjed. Krajišnici će i ovog puta svoj, a ako zatreba i ostale dijelove domovine, obraniti svim raspoloživim sredstvima. Zajedno”, napisao je premijer USK na svom profilu na Facebooku.

Koordinacija svih razina vlasti u BiH po pitanju sanacije riječnih tokova od 2014. godine očigledno je ostala više na riječima nego na djelima. Iako su, kako tvrde svi, uloženi milijuni maraka, malo što je u praksi realizirano. Iz javnog poduzeća „Vode Srpske“ prije nekoliko dana su se pohvalili da vlada od 2010. godine kontinuirano ulaže u sanaciju postojećih i izgradnju novih sustava za obranu od poplava. Čak 200 milijuna, tvrde, uloženo je zadnjih godina.

„Sigurnost je znatno poboljšana, a rizici da nas zadesi ono što smo doživjeli 2014. godine, danas su neusporedivo manji. Ali, s obzirom na klimatske promjene, nikad ne možemo reći da smo 100 posto sigurni", rekli su prije par dana u ovom poduzeću.

Nemoguće praćenje trošenja donacija

Nakon katastrofalnih poplava prije devet godina procijenjena ukupna šteta u BiH bila je četiri milijarde maraka. Na donatorskoj konferenciji koja je održana tada u Parizu, na kojoj su se prikupljala sredstva za cijelu regiju, BiH je dobila oko milijardu i pol maraka. U izvještaju USAID-a nekoliko godina kasnije konstatirano je da se utrošku novca namijenjenog za sanacije štete ne može ući u trag.

„Ukupno promatrajući utrošak sredstava koji je išao preko institucija vlasti, možemo reći da tek za 55 posto ovih sredstava znamo gdje i na koji način su utrošena, odnosno za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih općina. Dok za preostalih 45 posto nemamo dovoljno podataka o njihovoj realizaciji", priopćeno je tada u izvještaju.

Stanovnicima su osigurane donacije za rekonstrukciju kuća, pomoć u nabavi namještaja i bijele tehnike, pomoć poduzetnicima i poljoprivrednicima. Firmama je pomoć dodijeljena za oporavak nakon poplava u vidu novčane pomoći kroz vodene pumpe i stanice za kloriranje.

„Amerikanci su poslali tada pumpe za izbacivanje vode u depresijama koje nisu dio rijeka. Te pumpe, koje su došle avionom, locirane su u nekim skladištima jer su imale GPS. Onda je došla poruka od Amerikanaca trebaju li poslati vozila da se prebaci te pumpe na odredišta gdje trebaju raditi", kaže ekonomist iz Banje Luke Zoran Pavlović, koji je sasvim slučajno sudjelovao u jednom dijelu ovog posla i bio direktni svjedok događaja.

Odnos prema sanaciji od poplava, ali i zaštiti stanovništva, pokazuje i angažiranost najviših razina vlasti. Tako je federalna Vlada bila zakazala sjednicu tek za petak (19.5.), da bi taj termin ipak bio pomaknut za danas (17.5.).

Bez odgovornosti

Ovo nije ništa drugo nego posljedica višegodišnjeg kaosa i lošeg upravljanja, kaže Zoran Pavlović, koji kao glavni problem navodi činjenicu da nitko za ovakvo stanje ne odgovara.

„Institucije ne rade svoj posao. Problemi koji su konstatirani 2014. godine nikada nisu sanirani. Činjenica da je softverski moguće pratiti ponašanje vodotokova, a da je Slovenija nudila taj softver, nikada nije realizirano jer se nisu mogli dogovoriti gdje bi taj softver za rano upozoravanje trebao biti stacioniran i u čijoj bi nadležnosti bio“, kaže Pavlović.

Nekadašnji gradonačelnik Doboja Obren Petrović i bivši šef Odsjeka civilne zaštite Doboj Milko Vidaković optuženi su da su tokom poplava 2014. godine izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obujma, uslijed čega je nastupila smrt 11 osoba.

Optužnicu protiv njih je u prosincu prošle godine podiglo Okružno javno tužiteljstvo u Doboju, te je dostavljena na potvrđivanje Okružnom sudu u ovom gradu.

„Ako se nešto dogodi netko mora odgovarati. Ja kao firma plaćam dodatna sredstva za zaštitu od poplava. Ako netko prima pare, a ne radi svoj posao, mora biti optužen za naknadu štete, kao što se sada dešava s bivšim gradonačelnikom Doboja“, kaže Pavlović.

Klimatski izgovori

Federalni revizori su još 2013. godine upozorili na nedostatke sustava zaštite od poplava, ali nitko ni tada na to nije obraćao pažnju. Naveli su da način upravljanja vodama nije dobar i nije isplativ.

„U situaciji kada svaka razina vlasti na različit način planira i provodi mjere zaštite na vodotocima koji pripadaju jednom slivnom području, bez koordiniranih planova i akcija, dovodi do 'bacanja novaca niz vodu”, piše u revizorskom izvještaju.

Analiza Centra civilnih inicijativa iz 2014. godine pokazala je da sadašnji sustav obrane od poplava ne može odgovoriti potrebama građana BiH i da u slučaju prirodne katastrofe ne pruža zaštitu stanovništvu.

Za vrijeme pisanje ovog teksta zatvoreni su i granični prijelazi prema Hrvatskoj u Kozarskoj Dubici i Kostajnici, a vodostaji i dalje rastu pa se ni ostali granični prijelazi ne preporučuju.  Do zaključenja teksta nikakvih reakcija ili poteza iz Vlade RS-a nije bilo osim što dio ministara, uključujući i ministra poljoprivrede Savu Minića, sudjeluje na panelu „Aktualni izazovi tržišta voća“, gdje su pred kamerama degustirali domaće jabuke. Ipak, dotakao se i poplava.

„Ne može Vlada Republike Srpske ni jedna lokalna zajednica napraviti protočnost svih kanala da nema poplava. Moraju i građani jednostavno biti svjesni da živimo u doba klimatskih promjena, a na drugoj strani svjedoci ste tamo gdje odete i napravite ekskluzivnu reportažu da su tu najčešće objekti koji su napravljeni u nebranjenim dijelovima, da su to najčešće objekti koji se nalaze u riječnim koritima. Morate jednostavno biti svjesni rizika, nema drugog odgovora“, objasnio je Minić. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu