Pomoć - ili pomast za gospodarstvo BiH?

U Bosni i Hercegovini ima oko 550.000 nezaposlenih. Prosječna plaća u oba bosanskohercegovačka entiteta je oko 800 KM (400 eura), ali nema evidencije koliko radnika radi za upola manju, minimalnu plaću kojom se teško može osigurati normalan život. Izaslanstvo MMF-a bi u BiH trebalo boraviti do 20. srpnja a Sarajevo se nada kreditu već ovog rujna.

Ali stanje je i više nego teško. Čak i oni koji su zaposleni, teško je reći da li su to doista. Samo jedan primjer: ovih srpanjskih dana su radnici koji grade kanalizacijsku mrežu u Bijeljini dobili jednodnevnu pauzu zbog ekstremno visokih temperatura. To im je slaba utjeha, jer im plaće im kasne već dva mjeseca. Ali o tome javno ne govore.

Spektar drink traži slamku spasa

Dok se u Federaciji BiH bije bitka za vlast, Vlada Republike Srpske predlaže ekonomska rješenja koja mnoge u ovom entitetu nisu obradovala. Novi porezi i manje subvencije, umjesto investicija i novih radnih mjesta, tvrde poslodavci, uništavaju i ono malo proizvodnje.

"Imamo tešku situaciju. Budžet je prazan, para svima treba, svim fondovima, a treba i privredi. Međutim, mislim da je pravi put rasteretiti privredu, jer privreda je motor koji treba dati neku novu vrijednost," kaže Dorđe Slavinjak, vlasnik bijeljinskog poduzeća "Spektar drink". Njegovo poduzeće postoji 21 godinu i zapošljava stotinjak radnika, ali tvrdi da nikada nije bilo teže i da je nemoguće napraviti kalkulaciju koja će omogućiti da se isplate obaveze državi, radnicima plaće, a da nešto ostane i poslodavcima.

"Povećanje fiskalnih davanja je novi namet za privredu koji je dodatno opteretio naše poslovanje. Od prošle godine dajemo jednu plaću više na godišnjem nivou u budžet Republike Srpske, znači trinaestu plaću. Tu plaću naši radnici ne vide, troškovi života idu gore i jako je teško održati egzistenciju i pravnih subjekata i fizičkih lica" kaže Slavinjak.

"A tko od ovih naših da predloži rješenje?"

Mihajlo Vidić, predsjednik Privredne komore Regije Bijeljina, tvrdi da je alarmantan pad industrijske proizvodnje za oko četiri posto. "Mislim da je došlo do pada izvoza za nekih 15,5 posto, pada uvoza za 9,6 posto, tako da ti pokazatelji nisu sjajni. To govori da je neophodno zaustaviti svako daljnje opterećenje privrede, smanjenje javne potrošnje, uz poboljšanje konkurentnosti poduzeća, otvaranje novih tržišta, prije svega povećanje izvoza", smatra Vidić.

Mladen Ivanić, ekonomist i lider opozicije, tvrdi da rješenje postoji, ali da ne vidi tko bi ga u sadašnjoj vlasti mogao dati i provesti. Kaže da se mjere Vlade RS svode na povećanje poreza i dodatna zaduživanja. "U svakoj situaciji postoje rješenja. Prvo, neminovno je odmah prići smanjenju poreza i doprinosa i neminovno je ići na redukciju javnih rashoda. Slobodna raspoloživa sredstva, a njih još uvijek u Republici Srpskoj ima nešto od privatizacije Telekoma, treba usmjeriti na poticaj zapošljavanju. I treću stvar treba učiniti, da se investitori iz svijeta privuku. Svi ovi koji trenutno se spominju, oni su više minus nego bilo kakav pozitivan znak", tvrdi Ivanić.

Spas u Rusima?

Predsjednik RS Milorad Dodik je pak uvjeren kako su za taj entitet spas investitori iz Rusije. "Svi dosadašnji projekti sa Ruskom Federacijom u sebi nisu imali niti jedan politički zahtjev. To je osvježenje za nas političare ovdje, jer kada god nešto dolazi iz Bruxellesa, on ima politički zahtjev. Ako vam dolazi novac iz MMF-a, ima politički i socijalni zahtjev, ako dolazi iz Svjetske banke onda ima političke zahtjeve. A ovo što imamo sa Rusima, nikada nismo imali niti jedan politički zahtjev. On se ne odnosi niti na priču o NATO-u, ni o bilo čemu drugom" sažima svoju poslovnu politiku Milorad Dodik.

Predsjednik RS tvrdi i kako je veliki dio tamošnjih ekonomskih problema uzrokovan svjetskom ekonomskom krizom. Po njegovom mišljenju, "dolar se nesmetano može štampati na bazi političkih odluka američke države, kao što je i činjenica da se euro može štampati bez pokrića, po odluci političkih vlasti EU. A to je za nas veliki problem. Jer konvertibilna marka je vezana za euro i ako imate štampani novac u eurima, to znači da devalvirate našu realnu proizvodnju. A onda vam EU pošalje nekih 100 miliona IPA sredstava oko kojih se mi gložimo godinu dana i trebali bi da budemo zahvalni nekome, a oni nama serviraju emisiju novca bez pokrića."