Poljski poker s Europom

Dok poljski glavni pregovarač o europskom ustavu Marek Cičoki govori o mogućnsti da Poljska u posljednjem trenutku postigne kompromsino rješenje s Europskom unijom , premijer Jaroslav Kačinski ostaje pri svojoj tvrdoj liniji.

Cičoki je u izjavi za njemački radio nagovjestio umjerenije tonove:

"Mi smo za dvostruku većinu - mi samo želimo modifikaciju dvostruke većine prema populacijskom kriteriju, koji je drugi element dvostruke većine. Mi želimo da velike nacije dobiju nešto manje glasova nego što je to u sporazumu predviđeno, a manje nacije da imaju manje glasova, ali ne tako malo kako to stoji u sporazumu."

Premijer Jaroslav Kačinski je na poljskoj državnoj televiziji eksplicitno upozorio Europsku uniju da ne potcjenjuje odlučnost Poljske da se bori za svoje interese:

"Odlazimo u Bruxelles da se borimo za svoje interese. Šanse za to postoje, iako je situacja vrlo teška. Možda ćemo mi tamo trebati donijeti i jednu tešku odluku - veto je u svakom slučaju teška odluka."

Poljaska kalkulacija za summit u Bruxellesu je jasna: ukoliko se doista ponovno pokrene pitanje glasovanja u europskom ustavu, Waršava se nada da će u svoj tabor pridobiti i neke druge zemlje koje su kritički raspoložene - na primjer Češku. Time bi Poljska izišla iz europsko-političke izolacije koja joj prijeti. Premijer Kačinski je međutim još jednom ponovio kako njegova vlada ne želi smatrati poljski veto početkom jedne nove europske krize:

"Mi mislimo da Europska unija sasvim dobro funkcionira. Mi smo spremni platiti jedan dio cijene da bi postigli sporazum, ali ne želimo da nas se degradira."

Kao kompromis između Waršave i EU poljski mediji ukazuju na jednu moguću fusnotu u europskom ugovoru, u kojoj bi se uvažilo poljske primjedbe čime se nebi isključila mogućnost naknadnih pregovora. Poljski nacionalni konzervativci shvaćaju kako Europska unija sa sustavom većinskog odlučivanja bez obzira na mogući poljski veto može nastaviti pregovore o ustavu. Svojim prijetnjama vetom poljska vlada dolazi i pod sve jači unutrašnje-politički pritisak. Prema objavljenim ispitivanjima, 70 posto Poljaka je protiv ulaganja veta i za sporazum s Eurospkom unijom.