Poljska postaje Kuvajt Europe?

Poljska je u prošlosti i previše često morala savladati svoj ponos kako bi dobila energente - najčešće iz Rusije. Već i sporazum o plinovodu koji bi pod morem povezivao Rusiju i Njemačku je bila pljuska Varšavi, jer tako Rusija može zatvoriti ventile Poljskoj, a da ne ugrozi isporuku bogatom Zapadu. Najnovijim geološkim istraživanjima bi se moglo dogoditi da je Poljska od energetskog prosjaka posala energetska sila Europe. Poslovni savjetnik Pawel Nierada: "Već oprezne procjene govore da bi Poljska mogla postati vrlo ozbiljni izvoznik na europskom tržištu plina. Zalihe nadmašuju potrebe Poljske za nekoliko puta. Sada da i ne govorimo ako se obistine optimističke procjene američkih tvrtki. Po njima bi Poljska imala više plina nego Norveška."

"Američka" tehnologija eksploatacije

Problem je jedino što se poljski plin ne nalazi pod zemljom u čistom obliku, u velikim balonima pod sedimentom od na primjer gline i kakav se do sada eksploatirao u Europi i Aziji. On je zarobljen u naslagama kamena škriljevca i to su u Poljskoj znali već odavno. Ali do sada to nikoga nije zanimalo jer se eksploatacija smatrala skupom i neisplativom. To se u međuvremenu promijenilo: u Sjedinjenim Američkim Državama takav plin pokriva već 20% potrošnje i to je postalo moguće novom tehnologijom kakva se koristi unazad nekoliko godina. Posebne bušilice prodiru pod tlo - isprva okomito, ali kad dođu do naslage škriljavca, horizontalno prodiru duboko u segment. Tada se pumpa tekućina koja lomi kamenje - i plin počinje isticati.

"Čuju se kritike da je ta tehnika još nerazvijena. To na primjer govore stručnjaci ruskog Gazproma. Ali u Americi to funkcionira, a međunarodne tvrtke vjeruju da će to uspjeti i u Poljskoj. Inače valjda ne bi toliko platile za koncesije i probna bušenja."

Poljska je u međuvremenu izdala odobrenja za 60 probnih bušotina, prije svega američkim koncernima. Utoliko ne čudi da je baš poljski istočni susjed u Moskvi zabrinut. Jer Ruski prihod od plina predstavlja značajan dio nacionalnog dohotka, koji bi sa novim konkurentom mogao lako postati manji. Gazprom je priznao da je pao njegov izvoz u Ameriku - upravo zbog škriljčevog plina i ruski koncern je upozorio da bi te zalihe mogle "korjenito promijeniti" odnose na tržištu.

Čudan oprez poljskih političara

Međunarodne kompanije procjenjuju kako bi Poljska mogla početi eksploatirati ozbiljnije količine plina najranije za deset godina, ali bi se to moglo dogoditi i ranije. To znači da bi ta zemlja konačno postala neovisna od Rusije - i politički i gospodarski. Ali upravo su poljski političari vrlo oprezni u procjeni ovog podzemnog poljskog blaga. Poljski ministar gospodarstva, Wlademar Pawlak: "Do sada je taj škriljčev plin prije svega medijski fenomen. Mi ne znamo, koliko teška će biti njegova eksploatacija u Poljskoj. Osim toga, on će biti skuplji nego plin iz konvencionalnih izvora jer je za ovaj plin potrebno više bušenja."

Oglasio se i poljski predsjednik Komorowski koji je kod tih ambicija zabrinut za sudbinu okoliša u Poljskoj. Ali ako i postoje neki objektivni razlozi, stručnjaci već dugo kritiziraju vladu u Varšavi kako je previše pasivna. Glavni razlog jest, smatra poslovni savjetnik Nierada, monopol državnog plinskog koncerna PGNiG: "Taj koncern nikada nije imao interesa da sam počne istraživati i eksploatirati plin u Poljskoj. Mnogo se lakše zarađuje novac kada se kupuje plin u Rusiji i onda se jednostavno tom iznosu dodaje vlastita zarada. Koliko je onda na kraju bila cijena tog plina, državnog monopolistu to nije zanimalo."

Ta pasivnost uvijek iznova Poljsku skupo košta. Obzirom na zimu koja je već počela, poljski koncern je opet morao pregovarati sa ruskim Gazpromom oko dodatnih količina. Zbog toga riskira i sukob s Bruxellesom, jer se ni Europi ne dopadaju posebni uvijeti koje Rusija nameće Poljskoj. Takvih problema možda neće biti već za nekoliko godina, kada Poljska otkrije blago na kojem leži.

Autor: Florian Kellermann (aš)

Odg. ur.: N. Kreizer