Politizacija školskoga gradiva - trend u EU-u

Djeca koja marširaju i vježbe iz gađanja vatrenim oružjem kao dio nastave – ono što za mnoge istočne Europljane predstavlja mračno sjećanje na vrijeme komunizma, uskoro bi moglo postati školska svakodnevica usred EU-a. U Mađarskoj je premijer Orban uputio Ministarstvu obrane i ljudskih resursa zahtjev da do kraja ove godine razradi „program patriotskog i obrambenog obrazovanja" koji bi trebao postati dio nacionalnog nastavnog plana.

„Nacionalistička i vjerska indoktrinacija"

„Naše škole su pod kompletnom političkom i administrativnom kontrolom vlade i već sada sliče na vojarne", kaže mađarski stručnjak za obrazovanje Peter Rado. Nacionalno-konzervativna vlada je 2011. počela preuređivati čitav školski sustav i između ostalog je ukinula slobodno tržište za udžbenike. „To je zabrinjavajuće", kaže Rado. Nastavnici tijekom jedne školske godine u sklopu jednog predmeta smiju koristiti samo dva odobrena udžbenika.

U Rumunjskoj je ministar obrazovanja predložio da se u svakom predmetu koristi samo jedan udžbenik tijekom jedne školske godine. Kritičari upozoravaju da ih to podsjeća na vrijeme prije 1989. kada je vladao diktator Ceausescu. Promjene udžbenika i nastavnih planova su problematične onda „kada se u školskoj nastavi određen pogled na svijet tretira kao općevažeći", kaže Christiane Brandau s Instituta Georga Eckerta za međunarodno istraživanje školskih udžbenika u Braunschweigu.

Peter Rado smatra da upravo to važi za Mađarsku: „Nacionalistička i vjerska indoktrinacija su naveliko nadišle razinu školskih udžbenika", kaže on za DW, ukazujući da, na primjer, više nema alternative za vjeronauk: „Teoretski, kao zamjena za satove religije bi trebali služiti satovi etike, ali oni se sadržajno ne razlikuju."

Darwinova teorija evolucije je „prekomplicirana"

U vezi s tim, najpoznatiji je primjer Turske. Još od 80-ih godina u turskim školskim udžbenicima je prisutan i kreacionizam. Sada bi Darwinova teorija evolucije trebala biti zastupljena samo još u reduciranom obliku, i to zato što je, kako je to priopćilo Ministarstvo obrazovanja u Ankari, „previše komplicirana" i „previše kontroverzna". Umjesto teorije evolucije treba se uvesti novi predmet nazvan „Živa bića i životna sredina".

Hatice Karahan je jedna od glavnih savjetnica turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U razgovoru za DW ona je rekla da uklanjanje teorije evolucije iz nastavnih planova nije u suprotnosti s naprednom orijentacijom turskih škola. „Zemlje imaju različite nastavne planove, a kod nas se mnoge škole fokusiraju na tehničke predmete", objašnjava Karahan. No, taj stav oštro kritiziraju akademski krugovi i oporba. „Uklanjanje jedne dokazane teorije iz nastavnih planova znači nepoštivanje znanja i znanosti. AKP-ova vlada je tu teoriju zamijenila programom koji se temelji na šerijatskim načelima", kaže Boris Yarkadas, istanbulski zastupnik najveće oporbene stranke CHP.

Kritičari strahuju da je riječ o pokušaju islamsko-konzervativne vladajuće stranke da omekša sekularizam u Turskoj. Oni ukazuju da je po ovim nastavnim planovima predviđeno i da se manje uči o osnivaču moderne turske države Mustafi Kemalu Atatürku.

Političari u udžbenicima iz povijesti

U Rusiji, recimo, patriotsko obrazovanje odavno je dio obrazovne politike. Tako je, na primjer, udžbenik povjesničara Andreja Suslova o Staljinovoj represiji proglašen „štetnim za zdravlje djece". Staljinova diktatura se u ruskim školama legitimira kao nužna u određenim povijesnim okolnostima. Kazneni logori i ubijanje kritičara režima se ne uklapaju u sliku heroja. Suslov sada pokušava sudskim putem izboriti da se njegova knjiga ukloni s crne liste.

Jedna stara metoda koja je i danas aktualna kada je riječ o pisanju knjiga iz povijesti jest glorifikacija ne samo nacionalnih heroja iz prošlosti, već i političara iz današnjeg vremena. Mađarski premijer Viktor Orban se tako u jednoj knjizi više puta citira kao da je nestranački otac nacije. Jedan njegov govor je tiskan i služi kao nastavni materijal iz kojeg učenici uče o izbjegličkoj krizi. Tu je Mađarska označena kao kulturno homogena zemlja koja se, za razliku od bivših kolonijalnih sila, ne želi odreći te homogenosti.

Dobri migranti, loši migranti

U jednom poljskom udžbeniku iz građanskog odgoja za sedmi razred piše da „izbjeglice mogu djelovati pozitivno ili negativno – već prema tome odakle dolaze. „Migranti iz Ukrajine bi mogli popuniti rupe na poljskom tržištu rada, dok bi ljudi iz drugih kultura i religija prouzročili napetost u društvu", citira varšavski profesor povijesti Jacek Staniszewski iz spomenutog udžbenika. „Ne znam da li da se zbog toga smijem ili da plačem", kaže ovaj pedagog angažiran u paneuropskoj organizaciji nastavnika povijesti Euroclio. Staniszewski smatra da je povratak osmogodišnjoj osnovnoj školi, koju je nacionalno-konzervativna vlada stranke PiS ponovo uvela, loš: „To je upravo kao ranije u komunizmu."

„Moji učenici zaslužuju više od jedne perspektive"

U Poljskoj trenutno humanistički predmeti poput povijesti dobivaju na značenju. To nije slučajno. „U novom poljskom nastavnom planu glavno načelo je mi protiv ostalih, pogotovo kada je riječ o povijesti", kaže Staniszewski. „Vlada hoće narativ u kojem se naš identitet definira ograđivanjem u odnosu na druge – posebno u odnosu na Nijemce i Ruse."

I novi koncept nastave nacionalne povijesti otvara razna pitanja. Od ove školske godine u Poljskoj nastava povijesti neće počinjati predavanjima o antičkim vremenima, već podacima o 10. stoljeću kada je princ Mieszko I. osnovao poljsku državu i uveo je u kršćanstvo. „Poslije toga učenici tijekom godine upoznaju čitavu galeriju poljskih nacionalnih heroja", objašnjava Jacek Staniszewski.

I pored promjena u nastavnom planu Staniszewski ne namjerava promijeniti svoju nastavu. „Moji učenici zaslužuju da upoznaju više od jedne perspektive", kaže on. Za razliku od nastavnika u Mađarskoj, poljski nastavnici imaju mnoštvo udžbenika na raspolaganju i nisu obvezni koristiti određeni udžbenik. Staniszewski je optimističan: „Naivno je od vlade što pokušava indoktrinirati ljude. Jer, to ranije komunisti nisu uspjeli ni za pola stoljeća."

Dana Alexandra Scherle/Daniel Heinrich