Politika kao generator siromaštva u Srbiji

Da Srbi tek u ovoj 2010. godini u punoj snazi osjećaju negativne efekte svjetske gospodarske krize, svjedoči najnoviji službeni podatak da više od pola milijuna ljudi živi ispod granice siromaštva . Sociolog Jovo Bakić za Deutsche Welle kaže da Srbija “bitku sa siromaštvom vodi već 20 godina, a da je svjetska gospodarska kriza samo dodatni udar na već ionako kritično stanje”. Bakić dodaje da je nestabilna politička situacija u zemlji jedan od glavnih uzroka lošeg stanja u društvu, odnosno, da je “politika generator loše privrede u zemlji te da jedan veliki dio srbijanskog društva nije spreman raditi kako bi to trebalo”.

Cijene više, prihodi manji

Prema posljednjim, službeno objavljenim podacima, prosječna mjesečna plaća u Srbiji iznosi 33.955 dinara. Za pokrivanje prosječnih mjesečnih troškova, primjerice, na hranu, oko 38.000 dinara što je 1,13 prosječne zarade. Ovaj se nesklad iz mjeseca u mjesec povećava, a građani su sve nezadovoljniji jer im se, kako kažu, život sveo na “jednostavne želje i preživljavanje od danas do sutra”.

“Uspijevamo preživjeti, kupiti hranu, odjeću, otići na odmor….I to je to. Meni osobno i nije tako loše jer svi u obitelji radimo, nema nezaposlenih”, kaže primjerice jedna Beograđanka. No, ovako kao njoj nažalost nije svima. Ima i krajnje nezadovoljnih. “Mislim da je iz dana u dan sve gore. Sve poskupljuje, a mirovine i plaće ostaju kakve su i bile”, žali se jedna žena.

Što radi država

U cilju oblažavanja lošeg stanja, najugroženiji umirovljenici su upravo ovih dana primili od države jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 5.000 dinara, odnosno, nepunih 50 eura. Iako je ovaj iznos obzirom na cijene gotovo simboličan, umirovljenici kažu da je u neimaštini i to dobrodošlo. U Ministarstvu za rad i socijalnu politiku kažu da je borba protiv siromaštva prioritet te da od siječnja na snagu stupa novi zakon o socijalnoj zaštiti. Kako je za Deutsche Welle rekla pomoćnica ministra za rad, Suzana Paunović, novim će Zakonom biti povećan broj primaoca novčane socijalne pomoći za 60 posto.

“Osim toga, planiramo u suradnji s lokalnom samoupravom da kroz rebalans budžeta osiguramo dodatna sredstva za kupovinu hrane za narodne kuhinje kako bi stanovništvo u najugroženijim općinama u Srbiji bilo opskrbljeno”, navodi pomoćnica ministra.

Rješenje u novom načinu oporezivanja?

Najugroženiji dijelovi stanovništva su djeca, obitelji s više članova te obitelji u kojima žive invalidi. Država, kaže Gordana Paunović, aktivno sudjeluje i na angažiranju rado sposobnih koji su trenutno takozvani socijalni slučajevi.“Zapravo čitava namjera novog Zakona o socijalnoj zaštiti nije da ljude drži na socijalnoj pomoći već, naprotiv, da u ovoj situaciji omogući da se neka teška životna situacija prevaziđe, a da oni koji su radno sposobni što prije svojim radom uspiju sebi da osigurati određena sredstva potrebna za život”, objašnjava Gordana Paunović.

Jovo Bakić smatra da bi bolji porezni sustav bio jedan od načina koji bi mogli doprinijeti boljoj socijalnoj klimi.“Trebalo bi, na prvom mjestu, uvesti progresivno oporezivanje. Dakle, uvesti porezni sustav koji bi bio pravedeniji od ovog sadašnjeg. Također, veoma je važno napraviti socijalnu kartu s vrlo preciznim okvirima kome se i kakva socijalna pomoć dodjeljuje”, kaže Bakić.

Općine na jugu Srbije su, već tradicionalno, najugroženije kada je riječ o siromaštvu. Predstavnici nadležnog Ministarstva ne žele prognozirati da li će siromaštvo u Srbiji nastaviti negativan trend. No, očekuje se da će aktualne kratkoročne i dugoročne mjere pokazati određene rezultate.

Autorica: Svetlana Božić Krainčanić

Odg.ured: Željka Telišman