Politički i vjerski motivirani kriminal na rekordnoj razini

„Politički motiviran kriminal“ (PMK) naziv je godišnjeg izvještaja koji zajednički objavljuju Savezno ministarstvo unutarnjih poslova i Savezni ured kriminalističke policije (BKA) o zločinima koji imaju društveno-političku ili vjersku pozadinu. Ponekad su oba motiva povezana – a to posebno vrijedi u aktualnom slučaju. Razlog: posljedice terorističkog napada na Izrael od strane radikalnog islamskog Hamasa 7. listopada 2023. godine i rata koji je uslijedio na teritoriju Pojasa Gaze.

"Situacija na Bliskom istoku na svim razinama ima direktan utjecaj na radikalizaciju u Njemačkoj - s rastućim antisemitskim raspoloženjem, uličnim prosvjedima i rastom politički motiviranog kriminala. Potencijal za eskalaciju je veliki." Ovako je predsjednik BKA Holger Münch sažeo razvoj kada je s ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser u Berlinu predstavio statistike za 2023. godinu.

Zabilježeno više od 60.000 politički motiviranih zločina

„Oni koji u našem društvu siju bijes i mržnju postali su glasniji. Mržnja na internetu je dodatno eksplodirala", rekla je ministrica Faeser (SPD). Prvi put je ukupan broj svih evidentiranih kaznenih djela porastao na više od 60.000 - što je povećanje za oko 1.100 u odnosu na 2022. godinu i više nego dvostruko više u odnosu na deset godina ranije.

Većina evidentiranih kaznenih djela su takozvani propagandni delikti. U aktualnoj statistici oni čine oko trećinu. Ovo posebno uključuje upotrebu simbola zabranjenih Ustavom, kao što je nacionalsocijalistička svastika. Poticanje mržnje, vrijeđanje i oštećenje imovine statistički su zastupljeni s između nešto manje od 13 i dobrih 15 posto.

Manje nasilnih djela nakon završetka pandemije 

Upadljivo: broj nasilnih djela pao je za skoro dvanaest posto na 3.561. Za šefa BKA Müncha to nije iznenađenje. “Razlog za to je što su 2022. godine mnogi delikti bili povezani s takozvanim korona-prosvjedima. No nakon ukidanja vladinih mjera za suzbijanje pandemije, broj prosvjeda se također znatno smanjio."

Najveća opasnost, kako je rečeno, i dalje dolazi od desničarskog ekstremizma: gotovo polovica svih kaznenih djela počinjena je od strane pripadnika ovog posebno nasilnog miljea. "Ni na jednom drugom području broj žrtava nije tako velik", naglasila je ministrica Faeser. Ona je posebno zabrinuta zbog napada na državne dužnosnike i političke aktere. Sve stranke su pogođene tom pojavom, uključujući i Alternativu za Njemačku (AfD), koju Ured za zaštitu ustavnog poretka promatra zbog sumnje u desničarski ekstremizam.

Faeser: desničarska margina izaziva klimu nasilja

Napad na kandidata za europske izbore Matthiasa Eckea u Dresdenu prije nekoliko tjedana izazvao je zgražanje. Političar SPD-a je teško ozlijeđen. Faeser se nedavno sastala s njim. "On nije dopustio da ga zastraše ili ušutkaju. Kao i mnogi drugi koji doživljavaju neprijateljstvo i ostaju jaki. I svejedno je o kome se radi: je li netko iz Zelenih, SPD-a ili AfD-a."

Ministrica unutarnjih poslova nema nikakve sumnje u to gdje vidi intelektualne piromane za političko nasilje nad političarima: „Oni, posebno na desničarskoj margini, koji s potpuno nesputanim neprijateljstvom potiču klimu nasilja, snose značajnu suodgovornost za to." Istovremeno, Faeser je borbena: „Važno je zaštititi one koji su pogođeni politički motiviranim kriminalom: ljude koji osjećaju rasizam, mržnju prema Židovima, islamističko nasilje, desničarski ili ljevičarski ekstremizam."

Veći fokus na islamizmu i ljevičarskom ekstremizmu

To su djela koja su usmjerena protiv otvorenog i slobodnog društva, kaže njemačka ministrica unutarnjih poslova. "To su djela koja su često usmjerena protiv ljudskog dostojanstva i protiv naše demokracije." Kada je u pitanju islamistička scena, ona pak kaže: "Koristimo sve raspoložive instrumente - od obavještajnog nadzora do intenzivnih istraga. Naše sigurnosne službe su također posljednjih mjeseci u nekoliko navrata blagovremeno reagirale kako bi spriječile napade."

Ali, ljevičarski ekstremistički milje je također sve više u fokusu sigurnosnih službi. Prema riječima ministrice Faeser, svaki četvrti ljevičarski ekstremist može se klasificirati kao sklon nasilju. “Psihičke barijere da se izvrši neko kazneno djelo su pale i napadi na političke protivnike i policijske službenike na dužnosti obilježeni su ekstremnom brutalnošću.”

Predsjednik BKA razvoj situacije smatra "prijetećim"

Predsjednik BKA Münch opisuje cjelokupni razvoj situacije kao „prijeteći“. Rekordno velik broj slučajeva pokazuje eskalaciju političkih i društvenih tenzija zbog preklapanja kriza i sukoba. “Trenutno vidimo koliko brzo emocije mogu eskalirati, mržnja i raspirivanje nemira, kao i realno nasilje na ulicama u Njemačkoj.”

Intenzivni kontakt sa žrtvama ima Udruženje savjetodavnih centara za pogođene desničarskim, rasističkim i antisemitskim nasiljem (VBRG). Ovo udruženje, koje je aktivno u jedanaest od 16 saveznih pokrajina, redovito objavljuje prikupljene podatke. Tako su u 2023. godini dokumentirana 2.589 djela - povećanje od više od 20 posto. 1.402 slučaja uključivala su fizičke ozljede, ističe Judith Porath iz Brandenburške perspektive žrtava.

I djeca i mladi su žrtve politički motiviranih delikata

Od svih prijavljenih delikata na djecu i mlade otpada njih 585. "To je vrlo ozbiljan razvoj situacije koji ilustrira kako se razina prijetnje pooštrila, posebno kada su u pitanju ranjive skupine”, naglašava Porath. Počinitelji, pojasnila je, dolaze iz svih starosnih grupa i otvoreno stoje iza svojih djela.

Ona kao primjer navodi pokušaj ubojstva mlade crnkinje u Hamburgu: "Njen desno ekstremni susjed, koji je prethodno najavio svoj zločin, upucao ju je iz puške kroz vrata njenog stana."

Kao glavni uzrok tog negativnog trenda navode se rasprostranjeni anti-izbjeglički diskurs i rasistička agitacija. Njih, između ostalih, potiču ekstremno desne stranke kao što je AfD, kaže Porath.