Poglavlje 23: bolji život za Rome i u Srbiji?

U procesu pridruživanja Europskoj uniji Srbija treba zatvoriti ukupno 35 poglavlja. Jedno od njih je i poglavlje 23 koje se odnosi i na manjine, posebno na Rome. Ono je otvoreno 18. srpnja 2016. kao jedno od prvih, ali još nije zatvoreno.

„To Poglavlje 23 ne tiče se samo Roma koji žive u Srbiji, nego i Roma svih zemalja u Europi koje su završile pregovaračke procese. Mislim da je civilizacija zauzeta nekim drugim situacijama i očigledno je da nema dovoljno vremena za Rome“, kaže za DW dramaturg, umjetnik i borac za romska prava Dragan Ristić - Kal.

Da su imali bolju poziciju, Romi bi dali veći doprinos

„Kada govorimo o Romima i njihovom doprinosu za poboljšanje slike o tom narodu smatram: da su imali bolju poziciju, dali bi veći doprinos. Dosta nesporazuma unose zaklade, pitanje je ide li novac pravim korisnicima. Sve je tako zbunjujuće da to jednostavno nema smisla. Romima je potrebna iskrena institucionalizacija, a netko nije za to", ocjenjuje Ristić.

„Model pregovaranja o Poglavlju 23 privremeno je zatvoren. Kada će ponovo pregovori, ja to zaista ne znam. Moj posao je ukazati na probleme, na nešto što je nepravilno. Ovaj novi singl Chapter 23 je jedan kritički i ironični osvrt na to što se zapravo trenutno događa, odnosno na situaciju koja se uopće ne mijenja već duže vrijeme“, rekao je Ristić za DW.

Pjesma grupe KAL "Chapter 23" ("Poglavlje 23") nastala je u suradnji s Europskim romskim institutom za umjetnost i kulturu – ERIAC Srbija. ERIAC je rezultat napora široke koalicije romskih znanstvenika, aktivista i umjetnika podržanih od strane Vijeća Europe i Zaklade za otvoreno društvo. Institut je službeno osnovan 2017. u Berlinu, gdje mu je i sjedište, a s jednim jedinim ciljem: da bude transnacionalna europska organizacija koja će se zalagati za priznavanje romske umjetnosti i kulture.

Predstavljanje Roma – monopol ne-Roma

Bratislav Mitrović iz novoosnovanog Europskog romskog instituta za umjetnost i kulturu u Srbiji u razgovoru za DW kaže da oni imaju jasno definirane misije, kao i centralne teme, preuzete od matične organizacije iz Berlina.

Jedna od misija je jačanje romskog identiteta kroz promociju romske umjetnosti, kulture, povijesti i jezika. „Jačanjem kulturnog identiteta želimo formulirati politiku identiteta koja nas ne dijeli nego zbližava kao zajednicu, i na taj način formiramo zajedničku svijest da smo jedna nacija. Također želimo pomoći da se romskoj populaciji nađe mjesto u učenju o povijesti naroda s ovih prostora, da se većinsko stanovništvo, formalno kroz sustav školskog obrazovanja, educira o povijesti i kulturi59185115Roma. Time želimo pokušati direktno utjecati na širenje predrasuda koje definiraju diskriminaciju i diskriminaciju koja definira rasizam, a koji, nažalost, postoji i dalje“, objašnjava za DW Mitrović.

On dodaje da Romi u Europi žive više od 600 godina i da se njihovo predstavljanje odvija bez Roma - to je monopol ne-Roma.

Najvažnija stvar koju romska umjetnost može ponuditi je dekonstrukcija stereotipa, pokazivanje različitosti. Postoji mnogo načina da se nešto mijenja, odnosno utječe na društvo. Čineći to kroz umjetnost, romski stvaratelji mogu doprijeti do srca i duše čovjeka, utječući na njegovu svijest na nekoj višoj razini.

Sprječavanje svih oblika diskriminacije

Poglavlje 23 čine četiri tematske cjeline, a to su: reforma pravosuđa, antikorupcijska politika, osnovna prava i prava državljana EU-a. Europska unija, između ostalog, očekuje napredak u sprječavanju svih oblika diskriminacije, zaštite prava nacionalnih manjina, poboljšanja položaja Roma, ostvarivanja slobode medija, zaštite prava djece, zaštite prava žena, pristupa pravosuđu, sprječavanja torture, zaštite izbjeglica i interno raseljenih osoba, rješavanja pitanja nestalih osoba, zaštite osobnih podataka – to su samo neka od očekivanja koje Srbija treba ispuniti.

„Mi evidentno imamo strukturalnu diskriminaciju Roma u Srbiji", ocjenjuje za DW politolog Ljuan Koka. „To znači da se svi građani tretiraju jednako, a nisu jednaki po mnogim pitanjima - po ekonomskom, socijalnom statusu. Kada tretiraju sve građane jednako to je strukturalna diskriminacija. Sada, kada bi imenovali nekoga za romska pitanja, ne biste znali tko je odgovoran za romska pitanja. Time se bave nekoliko ministarstava, a potpredsjednik Vlade nije zainteresiran za te probleme. Postoji mnogo toga što se 'miješa'. Kada bi iznijeli brojke, a brojke znate, Romi daleko zaostaju iza ostalih“, naglašava Ljuan Koka iz Centra za edukaciju Roma i etničkih zajednica u Srbiji.

On dodaje i da koordinacijsko tijelo za uređenje strategije poboljšanja položaja Roma u Srbiji radi vrlo isprekidano, s velikim pauzama, a to je, kako kaže, nedovoljno za problematiku kakvu imaju Romi. „Ako nemamo strateški dokument, teško će se realizirati stvari. Ako realno sagledamo sve dokumente, mnoga prava, obveze i dužnosti se ne realiziraju. Kada govorimo o obrazovanju, socijalnoj politici, slabo se to provodi za Rome", kaže Ljuan Koka i na kraju ističe: „Zato je potreban dokument koji takve stvari realizira."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu