Podjele na summitu EU-a oko vladavine prava

Angela Merkel iza sebe ima preko stotinu ovakvih summita u Bruxellesu, a ovo je vjerojatno njezin posljednji. Ona još jednom mora preuzeti ulogu posrednice i iscjeliteljice krize. Bit će teško, jer je vladavina prava temelj EU-a, a spor s Poljskom trese te temelje.

„Pravna država je temeljno dobro Europske unije“, rekla je njemačka kancelarka na početku summita i dodala da se mora naći način da se postigne dogovor. Pritom nastaje dojam da su se obje strane ukopale na svojim pozicijama.

Poljska je nepomirljiva

Dugogodišnji promatrači se sjećaju godine 2004. kada je Poljska pod premijerom Jaroslavom Kaczynskim do te mjere nepopustljivo pregovarala o poljskom pristupu Uniji, da su iznervirani šefovi država i vlada morali u brojnim noćnim sjednicama razraditi kompromise. Kaczynski trenutno sjedi „u drugom redu" iza vlade u Varšavi, ali njegov premijer Mateusz Morawiecki u Bruxellesu pokazuje istu nepopustljivost.

„Nismo suglasni sa sve većim prenošenjem nadležnosti na institucije EU-a", rekao je on, dodavši da Bruxelles želi odlučivati o stvarima za koje nije nadležan. Doduše i on je rekao da bi trebalo pronaći neko rješenje, ali to jedva da je ublažilo dojam o sporu. Poljski premijer je odmah potom rekao da Poljska neće dozvoliti da je ucjenjuju. On ucjenom naziva prijetnju Bruxellesa da će obustaviti isplatu europskih sredstava Varšavi.

Početkom ovog tjedna poljski premijer je slično nastupio i u Europskom parlamentu, braneći odluku poljskog ustavnog suda da stavi poljske zakone iznad europskih. Varšava tumači zajedničke pravne stečevine tako što tvrdi da europski zakoni važe samo na onim specifičnim područjima na kojima su države izričito prenijele nadležnosti na europsku razinu. Morawiecki osporava Europskom sudu pravo da sudi o statusu demokracije u državama koje tvore Uniju.

Poljsku je, kao što se i očekivalo, podržala Mađarska. „Mi kujemo savez i borimo se zajedno“, rekao je Viktor Orban, čovjek koji je kumovao „iliberalnoj demokraciji“. Poljska je, prema Orbanu, dobra zemlja kojoj ne bi trebalo uvoditi sankcije. Orban je dodao da linija razdvajanja u Europi ide između „zemalja s razumom i bez njega“. A spor s Poljskom je nazvao „lov na vještice“.

Borbene zemlje Beneluxa

Nizozemac Mark Rutte zastupa odlučnu konfrontaciju: „Moramo pokazati jasan stav prema Poljskoj. Samo je pitanje kako da dođemo do njega“, rekao je on početkom summita. Rutte je pitanje neovisnosti pravosuđa u Poljskoj doveo u direktnu vezu s plaćanjem iz briselskog proračuna: „Teško je zamisliti da novi veliki proračun treba biti dostupan Poljskoj, a da to pitanje nije riješeno." Poljska očekuje 20 milijardi eura za obnovu poslije pandemije. Pitanje je kako Bruxelles može kontrolirati namjensko trošenje novca, a da pritom u Poljskoj postoje samo sudovi odani vladi.

I belgijski premijer Alexander de Croo opominje Poljsku da se mora pridržavati pravila kluba čiji je član. Irski premijer Micheal Martin razočaran je produbljivanjem spora s Poljskom i nada se nekom rješenju.

Francuska kao druga po snazi zemlja Unije za sada je suzdržana. Francuski predsjednik Macron je uoči summita razgovarao sa svojim poljskim kolegom u četiri oka, zahtijevajući rješenje u skladu s europskim načelima. On ne želi da se potpuno raziđe s Poljskom jer Francuska u siječnju preuzima predsjedanje Unijom.

U svakom slučaju, to je kriza koju će Angela Merkel ostaviti u nasljedstvo svom nasljedniku, koji će od samog početka upoznati strahotu dubokih podjela u Europi.

Prijeti li Polexit?

Poljski premijer je odlučno odbacio tezu da Poljska želi istupiti iz EU-a, ali analitičari kažu da je u pogledu dubine spora u pitanju najveća kriza Unije od Brexita.

Poljska liberalno-konzervativna zastupnica u Europskom parlamentu i bivša europska povjerenica Danuta Hübner rekla je u jednom intervjuu da bi moglo doći do situacije „da dođe do referenduma ili da vlada promijeni pravnu regulativu pa da parlament može odlučivati o članstvu“. Ona je rekla da je poljska vlada politički već okrenula leđa Europskoj uniji.

I Piotr Buras iz organizacija European Council on Foreign Relations izražava bojazan da bi poljsko ponašanje moglo promijeniti karakter EU-a i potkopati njezine temelje. On kaže da je u tijeku „test hoće li pravni sustav u kojem nema neovisnosti pravosuđa biti toleriran u EU-u". Buras opominje da bi Europa morala pokazati odlučnost prije nego što bude prekasno, s obzirom da poljska vlada u parlamentu već predlaže nove zakone, kao što je zakon o LGBTQ-zajednici koji će dodatno zaoštriti spor s Bruxellesom.

Nejedinstvo i u energetskoj i klimatskoj politici

Mateusz Morawiecki je odlučio svima pokvariti raspoloženje do kraja kada je na summitu doveo u pitanje europski paket za borbu protiv klimatskih promjena. Rekao je da će on dodatno opteretiti potrošače energije. Poljska i dalje intenzivno koristi ugljen i svoje vrlo sporo odustajanje od tog energenta naplaćuje velikim svotama iz Bruxellesa. Moguće je da Poljska i taj paket želi raspakirati.

Načelno, zemlje članice hoće zaštititi svoje građane od naglog rasta cijena energenata, ali EU predlaže da se to uradi kroz socijalne pomoći kao u Španjolskoj i Francuskoj. Dalekosežnije prijedloge, kao onaj koji je došao iz Španjolske, da EU u ime svih zemalja kupuje energiju i da je centralno skladišti, naišli su na odobravanje na jugu Europe, ali su naišli i na odbijanje Njemačke. Dok se Berlin relativno dobro osigurao dugoročnim ugovorima, drugi su izloženi brzom rastu cijena.

Ali to su normalne razlike u stavovima unutar Europske unije koje se mogu nadići. Doduše, energetska politika je u nadležnosti zemalja-članica, ali bi pojačanom suradnjom na to području države okupljene u EU-u imale bolju pregovaračku poziciju naspram Rusije.