Podjednake satnice poštara u zapadnoj Europi

Nakon višemjesečnog natezanja velika koalicija u Njemačkoj koju čine CDU, CSU i SPD, dogovorila je uvođenje minimalnih plaća za dostavljače pošte. Ali, privatni konkurenti kao TNT i PIN Grupa odmah su najavili otpuštanje radnika.

Reakcije privatnih poduzeća za dostavu pošte bile su burne. Jer, ona plaćaju nižu satnicu od one koju su dogovorili čelnici vladajuće koalicije. Šef uprave PIN Grupe Günther Thiel smatra to nepodnošljivim:

„To je plaća koja sprječava tržišno natjecanje, plaća blokade. Tu satnicu može plaćati jedino monopolist.“

Niži porez može, zajamčene satnice ne mogu?

Ali, kad bi ta tvrtka s glavnim sjedištem u Luksemburgu pogledala kakvo je stanje u susjedstvu, vidjela bi da se ne razlikuje puno od onoga kakvo će u Njemačkoj biti tek uvedeno. Kad bi PIN, koji je glavno sjedište smjestio u Luksemburg sigurno zbog tamošnjih povoljnih poreznih uvjeta, u toj zemlji htio dostavljati i poštu morao bi plaćati minimalnu satnicu od 9 eura i 8 centi. U Francuskoj je minimalna satnica za poštare 8 eura i 27 centi, u Belgiji 7 eura i 93 centa.

Privatni ponuđači dostave pošte u uvođenju minimalne satnice vide vješt potez Njemačke pošte kako bi zadržala svoju monopolističku ulogu. I to bi joj moglo uspjeti. Jer šef uprave PIN-a Thiel najavio je otpuštanje 1000 dostavljača pošte.

„To je radikalno otpuštanje radnika neposredno pred Božić. To naravno nitko ne čini rado, mi time uvaljujemo u osobnu katastrofu obitelji, prije svega slabo kvalificirane nezaposlene koji su dugo bez posla.“

I TNT najavljuje otpuštanje radnika

I nizozemska tvrtka TNT koja u Njemačkoj nudi dostavu pošte najavljuje masovna otpuštanja radnika. Uz to tvrdi da uopće neće nuditi dostavu privatnih pisama, za koju krajem ove godine istječe monopol Njemačke pošte, nego da će ostati kod dosadašnje ponude dostave paketa i pošte za velika poduzeća. Šef TNT-a drži malo vjerojatnom ekspanziju na njemačkom tržištu, iako i u Nizozemskoj mora plaćati satnicu od najmanje 8 eura i 13 centi.

Ako bi se privatna poduzeća za dostavu pošte ravnala prema Velikoj Britaniji i Irskoj, koje vrijede kao uzor fleksibilnog tržišta rada, ne bi prošla puno bolje. I tamo bi morala plaćati minimalnu satnicu od 8 eura odnosno 8 eura i 30 centi. Samo bi u istočnoj i jugoistočnoj europi poduzeća za dostavu pošte mogla ponuditi manju satnicu. U srednjoj, sjevernoj i zapadnoj Europi posvuda su slični uvjeti. Njemačka je bila posljednje veliko, na tom području neregulirano tržište.

Politički cilj EU-a otvaranje tržišta bez dampinga

Ako ta poduzeća promotre političke ciljeve Europske unije također se ne bi smjela previše čuditi. Poželjno je, istina, otvaranje svih tržišta, ali Bruxelles u biti teži uspostavi istih uvjeta tržišnog natjecanja za sve. Ni u kojem slučaju ne želi dampinške plaće. Načelno bi trebalo vrijediti pravilo da najmanje plaće ne bi smjele biti ispod 60 posto prosječne plaće u nekoj zemlji.

Na kraju krajeva, tržište dostave pisama u zapadnoj Europi ne raste, prije bi se moglo reći da se smanjuje. To znači da na njemu ionako ima samo ograničen broj radnih mjesta. Ako tvrtka s preniskim plaćama zaposli 1000 poštara, neka druga tvrtka za dostavu pisama morat će otpustiti tisuću radnika.