Podcijenjena opasnost širenja virusa preko aerosola

Treba li nositi masku kad se ide u trgovinu? Kad će gostionice i barovi moći ponovo biti otvoreni? Što je s pravilima o rastojanju u restoranima? Kad ćemo ponovo moći bezbrižno letjeti?

Dok se brojne europske zemlje, uvjerene da su prebrodile korona-krizu, nastoje što prije vratiti normalnom životu, 239 znanstvenika s raznih područja je u stručnom časopisu "Clinical Infectious Diseases" objavilo upozorenje: prije svega zdravstvene ustanove i Svjetska zdravstvena organizacija WHO trebali bi puno ozbiljnije nego do sada uzeti u obzir opasnost od prenošenja virusa preko takozvanih aerosola.  

Opasnost lebdi u zraku u zatvorenim prostorijama

Aerosoli su najsitnije čestice i kapljice vode koje lebde u zraku. Manje su od pet mikrometara. Kad ljudi izdišu, govore, smiju se ili pjevaju u izdahnutom zraku ispuštaju takve čestice koje se nesmetano šire po cijeloj prostoriji. Veće kapljice brzo padnu na pod, ali one najsitnije mogu lebdjeti u zraku još satima, osobito u zatvorenim prostorijama.

Ako u takvoj prostoriji boravi jedna inficirana osoba u najkraćem vremenu može zaraziti brojne druge ljude – čak i ako nikad nisu imali izravan kontakt.

WHO mijenja svoje stajalište

S obzirom na javni apel 239 znanstvenika sad je i Svjetska zdravstvena organizacija spremna na promjenu svojih preporuka. I ona uviđa „naznake dokaza“ da se novi koronavirus može prenijeti i preko zraka, kaže Maria van Kerkhove, tehnička voditeljica u WHO-u za pandemiju covid-19, u razgovoru s novinarima.

Na temelju novih spoznaja morale bi i smjernice WHO-a za borbu protiv koronavirusa biti prilagođene. Već je prije mjesec dana WHO morao revidirati svoju preporuku u vezi sa zaštitnim maskama.

Aerosoli najčešći način prijenosa zaraze

Prema spoznajama znanstvenika istraživanja influence i koronavirusa MERS-CoV pokazala su da se virusi prenose prije svega preko aerosola. „Imamo razloga polaziti od toga da se slično ponaša i virus SARS-CoV-2 i da su aerosoli glavni put prijenosa virusa“, kaže se u apelu koji su potpisali stručnjaci većinom s područja kemije, fizike i tehničkih znanosti, a manje virolozi i medicinari.

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno. Na mogućnost prijenosa preko aerosola dosad nije dovoljno ukazivano, kažu znanstvenici.

Redovito zračenje prostorije pomaže

Autori apela zahtijevaju redovito i učinkovito zračenje prostorija svježim zrakom izvana. Cirkulacija zraka trebala bi biti izbjegnuta, osobito u javnim zgradama, školama, uredima, bolnicama i staračkim domovima. Postojeći sustavi zračenja trebali bi biti nadograđeni sustavima koji zrak isisavaju, filtriraju ili koji uz pomoć ultraljubičastog svjetla ubijaju viruse.

Ali prije svega trebalo bi izbjegavati prepune prostorije i velika okupljanja ljudi u zatvorenim prostorijama. To vrijedi ne samo za barove i gostionice nego i za javne zgrade i sredstva javnog prometa.

Predložene mjere imaju smisla

Iznenadna učestalost infekcija koronavirusom prilikom posjeta barova i restorana, ali i nastupa zborova, pokazuje da se infekcije vjerojatno prenose preko aerosola u zraku. S tim se slaže i profesor dr. Clemens Wendtner, voditelj Odjela za infektologiju i tropsku medicinu na klinici Schwabing u Münchenu, iako nije među potpisnicima apela.

Moguće je da je „višestruka cirkulacija nefiltriranog zraka za hlađenje“ u klaonicama dovela do učestalog širenja zaraza, kaže Wendtner. Ovaj liječnik smatra da mjere koje znanstvenici predlažu u apelu imaju smisla i očekuje da će i WHO korigirati svoje preporuke.

  „S obzirom na rast broja zaraženih u svijetu i istovremeno popuštanje mjera ograničenja kretanja u nekim zemljama poželjan bi bio poziv Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu od virusa SARS-CoV-2 u aerosolima, a sa znanstvenog stajališta to je nužno", kaže profesor dr. Wendtner.

Ponašanje prilagoditi novim spoznajama

Na početku epidemije zacijelo je precijenjena opasnost prijenosa virusa preko površina koje dodirujemo, kaže profesorica za infekcijske bolesti na Sveučilištu u Ženevi, doktorica Isabella Eckerle, koja također nije potpisnica apela.

A s druge strane je podcijenjena opasnost prijenosa preko zraka u blizini inficiranih osoba (na obiteljskim slavljima, probama zborova ili u sportskim dvoranama).

Koronavirus nije klasični uzročnik bolesti koji se prenosi aerosolima, kao ospice ili vodene kozice, kaže doktorica Eckerle. „Takav scenarij se ne može očekivati kod virusa SARS-CoV-2.“

Specijalne maske za sve također nisu rješenje

Profesionalne maske kategorije FFP3 mogle bi spriječiti prenošenje zaraze aerosolima, ali preporuka stanovništvu da nosi takve maske niti ima smisla niti je ostvariva, kaže ova liječnica.

„Mislim da se mora postupati pragmatično i spoznaje koje dosad imamo o tom virusu pretočiti u smislene, provedive preporuke. Shodno tomu bi trebala biti spriječena masovna okupljanja u zatvorenim prostorijama“, kaže profesorica za infekcijske bolesti sa Sveučilišta u Ženevi.