Pobuna katoličke baze u Latinskoj Americi?
25. srpnja 2013Zvuči nadrealno ali je ipak stvarno - Katolička se crkva u Latinskoj Americi zna nositi i s kontroverznim problemima. Umjesto da troši energiju na suprotstavljanje uvođenju žena u svećeničko zanimanje ili ukidanju celibata, Katolička crkva dopušta laicima da u njenim zajednicama smišljaju nove oblike bogoslužja.
Na Svjetskom danu katoličke mladeži u Rio de Janeiru mnogi se žarko nadaju da će u eri pape Franje porasti značaj laika kao i da će Katolička crkva doživjeti preobražaj.
Prvi čovjek biskupije Xingu u području rijeke Amazone biskup Erwin Kräutler svjesno ne spominje kontroverzne teme kao što su žene u svećenićkim zanimanjima ili celibat. Ovaj Austrijanac, koji već 40 godina živi u području Amazone radije na stvari gleda pragmatično. "Za 700.000 ljudi koji žive na području velikom kao cijela Njemačka, ja na raspolaganju imam 28 svećenika", objašnjava on, "Pa se prirodno postavlja pitanje. Kako ljudima u prašumi, ili gdje god već da jesu, pružiti mogućnost svete pričesti?"
Mise bez svećenika
Mnogi su laici na to pitanje već odgovorili. Oni mise održavaju bez svećenika. Mole se, lome hostiju, dijele vino ne mareći za crkve propise, prema kojima vjernike može pričestiti samo zaređeni svećenik.
"Laici preuzimaju te dužnosti a Crkva tako napreduje. Čak i bez župnika i svećenika, sve funkcionira dobro", kaže časna sestra Lucilene Antonio koja djeluje na području Amazone. "Vidjela sam već da i žene drže mise i dijele hostiju", priča ona.
Papin poziv na revoluciju?
Veći značaj laika vuče korijene još iz duha Drugog vatikanksog koncila, koji se održavao između 1962. i 1965. godine u doba pape Ivana XXIIII. Tada se radilo na obnovi i osuvremenjavanju dogmatskih temeljnih pravila crkvenog vodstva u Rimu. Učesnici Koncila bili su i kasniji pape Jozef Wojtyla (Ivan Pavao II.) kao i Joseph Ratzinger (Benedikt XVI.), koji se tada bio zauzimao za "manje klerikalnu crkvu".
Brazilski stručnjak za Vatikan Luiz Paulo Horta uvjeren je da papa Franjo s približavanjem svećeničkih dužnosti svim vjernicima misli najozbiljnije. "On zna da je sudjelovanje laika apsolutno nužno", objašnjava Horta. "Franjo želi da crkva ponovno oživi, ali iz samog svog temelja", kaže Horta i dodaje: "Ja mislim da je sam Franjo bazu pozvao na pobunu."
Svi smo mi crkva
S ustankom i revolucijom, u najmanju ruku u sferi teologije, Katolička crkva u Latinskoj Americi ima dosta iskustva. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća su teolozi poput Gustava Gutiérreza i Óscara Romera prodrmali i nadahnuli svećenike i vjernike diljem svijeta, među njima i predsjednika vatikanske kongregacije Ludwiga Gerharda Müllera. 2004. je bivši regensburški biskup skupa s Gutiérrezom izdao knjigu: "Na strani siromašnih: Teologija oslobađanja".
Braziliski teolog Leonardo Boff je čvrsto uvjeren da će u budućnosti poticaji za reformu Katoličke crkve dolaziti iz Latinske Amerike. "Naša crkva nije više samo odraz europske majke-crkve. Mi imamo našu tradiciju, naše mučenike i svece. Naše crkve će katoličanstvu udahnuti novi život.”