"Pobjeda zdravog razuma" - njemačke novine o slovenskom referendumu

"Slovensko DA arbitražnom sporazumu s nešto manje od 52 posto je pobjeda razuma, a Hrvatska će vjerojatno iduće godine moći okončati pristupne pregovore s Europskom unijom", zaključuje autor komentara u uglednom "Frankfurter Allgemeine Zeitungu". On primjećuje kako pokušaj Slovenije, zemlje koja i sama pripada EU-u tek od 2004., da izvrši pritisak na Hrvatsku blokadom u pristupnim pregovorima nije baš bio "fin". I u tekstu u drugom velikom njemačkom dnevnom listu "Süddeutsche Zeitungu" zauzima se stav da međunarodne konvencije govore u prilog hrvatskom prijedlogu za rješavanje spora u Piranskom zaljevu. "Loptica je sada na strani Vlade u Zagrebu. Ona mora reformirati pravosuđe, iskorijeniti korupciju i poboljšati zaštitu manjina", mišljenje je komentatora u minhenskim novinama.

Dobar primjer za druge

Autor berlinskog "taz-a" Erich Rarthfelder vrsni je poznavalac prilika na području bivše Jugoslavije, jer je kao jedan od rijetkih dopisnika njemačkih novina i za vrijeme rata i poslije njega promatrao tamošnju situaciju iz neposredne blizine, i to u kontinuitetu. On smatra da ishod referenduma ne pokazuje baš političku zrelost Slovenije kako je premijer Borut Pahor još u noći nakon referenduma ustvrdio. "Za to je većina bila pretijesna", argumentira Rathfelder. On iz ovakvog razvoja događaja izvlači zaključak da unatoč financijskoj krizi i krizi eura Europska unija očito još ima dovoljno integracijske snage da može ovakve konflikte dovesti do rješenja. "To je važna poruka koja bi se mogla prenijeti i na druge regije", smatra komentator "taz-a". On se nada da bi iz primjera ovakvog rješenja sporova i drugi mogli nešto naučiti - na primjer Atena i Skopje u prijeporu oko imena bivše jugoslavenske republike Makedonije.

"Die Presse" kudi Europu

Austrijski dnevni list "Die Presse" zaključuje da rezultat referenduma o arbitražnom sporazumu pokazuje kako je Slovencima "puna kapa" vječitog natezanja oko Piranskog zaljeva. Upućuje na činjenicu da Borut Pahor mora biti zadovoljan ishodom jer mu je on osigurao ostanak na premijerskoj stolici. Tekst donosi pregled reakcija s raznih strana Europe, pa i iz Berlina. Navodi se mišljenje jednog glasnogovornika Vlade koji smatra da bi ovaj hrvatsko-slovenski slučaj mogao poslužiti "kao model za druge bilateralne pogranične prijepore između zemalja zapadnog Balkana".

U jednom drugom tekstu iste novine slovenski referendum uzimaju kao povod za analizu kompletne europske politike prema regiji. A ona je, navodi se, poput Potemkinovih sela. "Ushićenje u glavnim gradovima članica EU-a - kada je u pitanju politika prema Balkanu - nije baš primjereno", ocjenjuje autor teksta i konstatira dalje: "Ako se baci pogled iza šarenih, visokih fasada, ne može se naći - ama baš ništa". On objašnjava da se u raznim prilikama svim zemljama bivše Jugoslavije obećaje članstvo u EU-u, a da su ta obećanja prazna jer se ignorira činjenica da mnoge članice više nisu baš uvjerene da bi ionako već poveliku europsku obitelj trebalo dalje širiti. Kritizira se i namjera povjerenice Unije za vanjsku politiku Catherine Ashton da imenuje novog povjerenika za Balkan riječima "kao da u jugoistočnoj Europi nema već dovoljno izaslanika EU-a i međunarodne zajednice". "Ono što nedostaje nije još jedan povjerenik koji će jugoistočnu Europu krojiti po svojim - vjerojatno individualnim - predodžbama. Ono što nedostaje je suvisla i odlučna politika skrojena u glavnim gradovima Europske unije, koju će u djelo provoditi sve članice", zaključuje se u komentaru austrijskog lista "Die Presse".

Autor: Dunja Dragojević

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm