Po kojem popisu sastavljati vlast u BiH?
1. studenoga 2018
Članovi Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH) suglasni su da treba donijeti podzakonski akt o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), ali o ključnom pitanju – na osnovi kojeg popisa stanovništva će se provoditi implementacija izbornih rezultata, onog iz 1991. ili posljednjeg iz 2013. godine – nema jedinstvenog stava. Mjerodavne službe pripremit će obje varijante prijedloga o kojima će se u SIP-u raspravljati idućih dana.
Većina članova SIP-a smatra da implementaciju izbornih rezultata prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH treba provesti na temelju popisa iz 2013. godine. Pojedini mediji (Slobodna Bosna, Žurnal) prenose da bi SIP time omogućio „realizaciju ratnih ciljeva", dok bi čelnik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović „preuzeo kontrolu nad domovima naroda". (Primjenom popisa iz 2013. HDZ BiH bi i u Domu naroda Federacije BiH i u Domu naroda BiH imao apsolutnu većinu hrvatskih mandata, dok bi prema popisu iz 1991. oko polovice hrvatskih mandata pripalo drugim strankama, op. ur.).
Milan Sitarski: „Čemu popis iz 2013. ako će biti invalidan?"
Analitičari imaju različita mišljenja o tome koji je popis validan za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, iako se gotovo svi slažu u ocjeni da je to pitanje za zastupnike i delegate Parlamenta, a ne članove SIP-a. Jedni smatraju da je validan popis iz 1991. godine, jer to predviđa Ustav FBiH, dok drugi vjeruju da je validan popis iz 2013. godine, kao što to stoji u Izbornom zakonu BiH, kaže analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.
„Kako je Izborni zakon na državnoj razini, a federalni Ustav na federalnoj, ja sam pristalica ove opcije koja tvrdi da je nadležan državni Ustav i državni Izborni zakon, i da je samim time validan i popis iz 2013. godine. U suprotnom bi se moglo postaviti i pitanje zašto je uopće i proveden ako će biti 'invalidan', odnosno ako njegovi rezultati neće biti važeći. Međutim, naglašavam da je to pitanje koje bi trebali razmotriti i utvrditi zastupnici, odnosno delegati Parlamentarne skupštine BiH", kazao je Sitarski za BH radio 1.
Hoće li SIP prekršiti Dejtonski sporazum?
Doktor političkih znanosti Slaven Kovačević upozorava da bi SIP mogao prekršiti Opći okvirni sporazum za mir u BiH iz Daytona, koji u Aneksu 7. utvrđuje popis iz 1991. kao nužan element sa samo jednom namjenom. „A to je da se zaustavi svako političko ili pravno legaliziranje rezultata agresije, genocida, ratnih zločina, protjerivanja građana i različitih presuđenih udruženih zločinačkih pothvata, što bi, prema najavama, SIP sve zajedno mogao legalizirati svojim podzakonskim aktom koji se tiče popunjavanja Doma naroda FBiH", kaže Kovačević.
On objašnjava da SIP ima zakonsku obvezu utvrditi broj mandata iz svih skupština kantona FBiH uz poštivanje Ustava FBiH, i da bi članovi SIP-a u slučaju kršenja Ustava mogli biti kazneno gonjeni. „Kršenje Dejtonskog sporazuma zahtijevalo bi promptnu reakciju jamaca Daytona, a to su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Europska unija, koje mogu svoju aktivnost artikulirati kroz Ured visokog predstavnika (OHR – Office of the High Representative). Dakle, imamo moguću kaznenu odgovornost članova SIP-a zbog kršenja Ustava, te moguće kršenje Dejtonskog sporazuma, zarad nedemokratskih političkih aspiracija nekoliko političkih stranaka u BiH koje žele biti vječni i nezaobilazni faktor u svim procesima formiranja vlasti", kaže Kovačević za Deutsche Welle.
OHR: „Mora se primijeniti Ustav Federacije"
Oglasio se i OHR izražavajući žaljenje što stranke u BiH nisu na vrijeme postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi s Domom naroda FBiH, ističući da nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. „Što se tiče popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav FBiH. Ovaj stav je iznesen i u dopisu koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH u vezi s predmetom Krišto", priopćeno je iz OHR-a.
U Ustavu FBiH je precizirano da će konstitutivni narodi i „ostali" biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH i da će se takva zastupljenost bazirati na popisu stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7 (povratka izbjeglica). Dužnosnici iz pojedinih županija, među kojima predstavnici Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte iz Bosanskopodrinjskog kantona/županije Goražde, najavljuju blokadu formiranja Doma naroda FBiH ako SIP primijeni popis iz 2013. godine.