Pitanje izbjeglica: kamo ide Njemačka?

Dan poslije izbora u njemačkim pokrajinama Saskoj i Tiringiji (1. rujna 2024.) šef njemačkih liberala (FDP) Christian Lindner nastupio je pun srdžbe: "Ljudima je dozlogrdilo to što je država možda izgubila kontrolu nad doseljavanjem u Njemačku i dodjelom azila.” Lindner je dodao da nikoga više ne zanima što pravno može ili ne može, jer “građani žele vidjeti rješenje”.

Lindner je ministar financija u takozvanoj semaforskoj koaliciji socijaldemokrata, Zelenih i liberala. Ta vladajuća koalicija je na pokrajinskim izborima doživjela debakl. Alternativa za Njemačku (AfD) je na tim izborima u obje pokrajine dobila dvostruko više glasova nego sve tri vladajuće stranke zajedno.

Više od tri milijuna izbjeglica u Njemačkoj

Ankete su poslije izbora pokazale da je odlučujuća tema za izbore bila migracijska politika. Krajem 2023. u Njemačkoj je službeno bilo 3,2 milijuna izbjeglica, od toga je više od milijun Ukrajinaca. Sirijci su drugi po brojnosti.

Prošle godine postavljeno je 352.000 novih zahtjeva za dodjelu političkog azila. Procjenjuje se da će ih ove godine biti 270.000. Najveći broj zahtjeva se odbije. U Njemačkoj prema službenim podacima za prošlu godinu živi svega 44.000 osoba kojima je odobren politički azil. Mnogo su brojniji ljudi koji dobivaju privremenu zaštitu. 745.000 ljudi ima izbjeglički status prema Ženevskoj konvenciji. Dodatnih 326.000 su pod takozvanom subsidijarnom zaštitom, jer u njihovim zemljama bjesni građanski rat.

Oko pola milijuna izbjeglica čekaju da se završi njihov postupak. Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da u Njemačkoj boravi 227.000 ljudi koji su obvezni napustiti zemlju, ali 80 posto njih ima takozvani „duldung", privremeni boravak, jer država tolerira njihovo privremeno zadržavanje u zemlji zbog prepreka koje odgađaju njihovu deportaciju.

Savezna vlada namjerava uvesti oštriju migracijsku politiku

Poslije napada nožem u Solingenu samo tjedan dana prije pokrajinskih izbora, a počinitelj je Sirijac koji je trebao biti protjeran iz Njemačke, njemačka Vlada je najavila pooštravanje migracijske i sigurnosne politike. Vlada planira ukinuti novčanu potporu onim podnositeljima zahtjeva za dodjelu političkog azila za koje bi prema europskom Dablinskom sporazumu bila mjerodavna neka druga europska država, a ne Njemačka. Planiran je i povećan broj deportacija. To bi se uradilo tako što bi i lakša kaznena djela podnositelja zahtjeva suspendirala njihovo pravo na postupak za dodjelu azila. Trebalo bi ubrzati pregovore i sklopiti sporazume sa zemljama koje nisu članice Europske unije kao što su Moldavija, Kenija i Filipini, o prihvaćanju izbjeglica koji se nalaze u Njemačkoj.

Stranke Unije dovode u pitanje pravo na azil

Kršćansko-demokratska unija (CDU) kao i njezina sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU) u Bavarskoj čine zajedno najveći oporbeni zastupnički klub u Njemačkom parlamentu. Njima prijedlozi Vlade ne idu dovoljno daleko. Još uoči izbora političari ove grupacije su zahtijevali ukidanje prava na azil i vraćanje izbjeglica s njemačkih granica. Šef CDU-a Friedrich Merz je sada izjavio da „neće odstupiti ni milimetar od tog zahtjeva". On je rekao: „Zapravo je problem migracijski pritisak kojim se ne upravlja. Na pet deportacija dolazi 100 novopridošlih. Semaforska koalicija mora temeljito korigirati svoju migracijsku politiku."

Socijaldemokrati i Zeleni to odbijaju. Jedna od dvoje stranačkih predsjednika socijaldemokrata Saskia Esken rekla je da takvi prijedlozi nisu u skladu s njemačkim Ustavom: „Pri svemu što činimo u politici koja osigurava upravljanje i kontrolu, ali čuva i humanost i naše obveze, nećemo dirati Ustav. Nećemo prekršiti ni naše međunarodne ni naše europske pravne obveze."

Nova tema za svađu u Vladi

Liberali (FDP) ne misle tako. Njihov šef Lindner kaže da bi zabrane mišljenja u određenom smjeru bile pogrešne. Dodao je da je njegova stranka otvorena za razgovore o mijenjanju europskih zakona kao i njemačkog Ustava. Time se dan poslije izbora stavio na stranu oporbenih kršćanskih demokrata.

Lindner je dodao, ako stranke demokratskog centra kao što su CDU, CSU, SPD, Zeleni i FDP, nisu u stanju nešto učiniti „onda će građani u doslovnom smislu te riječi potražiti alternativu“, aludirajući time na Alternativu za Njemačku.

Prvi sastanak Radne skupine migracija

To je upozorenje za nadstranačku radnu skupinu koju je sazvao savezni kancelar, socijaldemokrat Olaf Scholz poslije napada u Solingenu. Šef CDU-a Merz je prije toga Scholzu ponudio suradnju. Radna skupina se prvi put sastala u utorak (3. 9.), a predsjedali su ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser iz redova socijaldemokrata kao i ministar pravosuđa, liberal Marco Buschmann.

Na stolu su bili već predočeni planovi pooštravanja sigurnosne i migracijske politike njemačke vlade. Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da je radna skupina otvorena za prijedloge kršćanskih demokrata i pokrajina.

Kršćanski demokrati su u tom pogledu jasni: „Ako vladajuća koalicija želi razgovarati s nama o rješenju, onda na dnevnom redu mora biti prva tema ograničavanje doseljavanja, a ograničavanje se može postići samo vraćanjem s njemačkih državnih granica", rekao je čelnik njemačkih kršćanskih demokrata Merz.

Sigurnost i red više nisu zajamčeni

Odavno se raspravlja je li pravno moguće izbjeglice vraćati s granica. Merz, inače pravnik, uvjeren je da Njemačka ima tu mogućnost. On se poziva na članak 72. Ugovora o funkcioniranju EU-a, koji to dozvoljava kada „više nisu osigurani sigurnost i red naše zemlje", kako kaže šef kršćanskih demokrata.

„Trenutno doživljavamo disfunkcionalnost u važnim državnim funkcijama. To vidimo u školama, vidimo u bolnicama, u liječničkim ordinacijama, to vidimo u mogućnostima smještaja na tržištu stanova. To u ovom obujmu ne možemo dopustiti", rekao je Merz.

Suspendirati pravnu regulativu Europske unije? Stručnjak za ustavno pravo iz Konstanza Daniel Thym smatra da se Merzov prijedlog „može pravno potkrijepiti". On je rekao za Frankfurter Allgemeine Zeitung da to ne bi prekršilo ni Ustav ni Ženevsku konvenciju o zaštiti izbjeglica, ali bi se moglo osporavati na Europskom sudu. On ipak smatra da bi Njemačka i tu mogla dobiti spor.

Austrijski istraživač migracija Gerald Knaus upozorava na posljedice njemačkog vraćanja migranata s granica. „Suspendirati pravnu regulativu Europske unije, to bi bila atomska bomba, to bi dovelo do oponašanja takvog postupka kod mnogih u EU-u", rekao je Knaus za Drugi program njemačke televizije (ZDF). On kaže da je ispravno da se nešto poduzme protiv ilegalnih migracija. „Ali nije put k tome da ljude šalju od jedne do druge zemlje u Europskoj uniji, već da se smanji ilegalno doseljavanje u Europsku uniju." On je dodao da bi se to moglo regulirati tako da se postupak dodjele političkog azila premjesti u sigurne treće zemlje koje nisu članice EU-a.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.