Peti teroristički napad u BiH za manje od 15 godina

Napad na instituciju, napad na državu, poticanje od strane nekih ekstremnih grupa, sve su to pitanja na koja Tužiteljstvo Unsko – sanskog kantona (USK) traži odgovore, kako bi rasvijetlilo uzroke terorističkog napada koji je potresao cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Tužiteljstvo je priopćilo da je osumnjičeni (rođen 2009.) imao odjevni predmet preko polovine lica prilikom ulaska u Policijsku stanicu Bosanska Krupa, a potom u dežurnu sobu u kojoj su se u tom trenutku nalazila dva policijska službenika. Nakon toga ih je bez ikakvog povoda napao nožem. Ozrenu Maranu, zadao povrede grudnog koša od kojih je kasnije preminuo, a Avdi Hasanoviću povrede abdomena i glave, koji je izvan životne opasnosti.

Motiv

„Neslužbeno, motiv je napad na instituciju, odnosno policijsku stanicu kao instituciju, s ciljem zastrašivanja stanovništva. Pored ovog motiva provjeravat će se i je li maloljetnik bio na ovo djelo potican i stoje li iza njega eventualno neke ekstremne grupe", rekla je glavna tužiteljica USK-a Merima Mešanović.

Napad je i službeno označen kao teroristički čin, a to po definiciji znači da su ispunjena dva osnovna elementa – nasilje i napad na državu. Ovom se u nekim teorijama dodaje i oporuka, o čemu se nadležni organi u BiH tek trebaju oglasiti. Do tada, stupanj sigurnosti pojačan je na području cijele Federacije BiH, a na području UKS specijalna policija s dugim cijevima sinoć je vršila pretrese na više lokacija u vezi sa ovim slučajem. U međuvremenu su se pojavilešpekulacije o vjerskom fanatizmu kao mogućem razlogu ovog terorističkog čina, ali u tužiteljstvu i policiji ne potvrđuju ove navode.

„U medijima su se pojavile neslužbene informacije da je napadač uzvikivao,...međutim, to je nešto što za sada nije utvrđeno. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja moći ćemo sa tako nečim izaći u javnost“, rekao je direktor Uprave policije Unsko – sanskog kantona Amel Kozlica.

Javnost u cijeloj BiH je u šoku i nevjerici, posebno stanovnici Bosanske Krupe i Novog Grada odakle je bio ubijeni Ozren Maran. Ne mogu vjerovati da se ovakav napad desio u ovom krajiškom mjestu.

„Neshvatljivo mi je. Ja sam u šoku. Ne mogu se pomiriti s tim", „Predivni ljudi s kojima sam se često viđao. Samo sat – dva prije toga imao sam s njima komunikaciju. Ne znam, ništa ne znam", rekli su neki od stanovnika Krupe, dok su vidno uznemireni prolazili pored policijske stanice u ovom mjestu.

Amnestija od krivične odgovornosti

U okviru istrage pretresena je obiteljska kuća počinitelja terorističkog čina, a policija je demantirala informacije o uhićenju roditelja maloljetnika. Upravo činjenica da se radi o maloljetniku, amnestira ga od krivične odgovornosti. Za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora od 10 godina do doživotne zatvorske kazne, ali Kazneni zakon Federacije ovdje se ne može primijeniti.

„Ovom maloljetniku ne može se izreći takva kazna, niti kazna zatvora, jer je mlađi od 16 godina, dakle ne radi se o starijem maloljetniku, nego o mlađem maloljetniku. S obzirom na to, njemu se mogu izreći zatvorske mjere, odnosno, upućivanje u odgojno-popravni dom u trajanju od pet godina“, objasnila je glavna tužiteljica USK-a Merima Mešanović.

Jesu li zakazale obavještajne službe, obitelj, škola, potpuno uništeno društvo u kojem su devijacije bilo kakve vrste karta za ulazak u virtualni svijet i brzu popularnost, nitko u ovom trenutku ne može odgovoriti na to pitanje.

O prevenciji govori i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak, koji u ovom slučaju amnestira policijske agencije od odgovornosti.

„Pod jedan, roditelji su trebali imati informaciju da se sa djetetom nešto događa. Škole i sve ostale institucije su trebale biti uključene do momenta policije. Policija je zadnja“, kategoričan je Isak.

Novi fenomeni

S druge strane, otvorilo se pitanje sigurnosti i cijelog sustava za koji se mnogi pitaju je li zakazao ili je ipak riječ o utjecaju sa strane. Stručnjaci za sigurnost slažu se da veliki utjecaj, posebno na mlađe, imaju događaji na Bliskom istoku, koji su od 7. listopada prošle godine radikalizirali značajan broj ljudi.

„Mi vidimo buđenje mreža za širenje mobilizirajućih narativa za izvršenje nasilja za koja smo mislili da su potpuno ugašena nakon poraza ISIL-a 2019. godine. Međutim, bilo je naivno vjerovati da će jedan takav pokret završiti tako lako“, kaže stručnjak za sigurnost Vlado Azinović, navodeći da je samo u zemljama Europske unije izvršeno nekoliko desetaka terorističkih napada u kojima je uhićeno oko 60 osoba, od kojih su čak dvije trećine starosti od 13 do 18. godina.

„Imamo pojavu novog fenomena koje kolege na zapadu zovu tik-tok teroristi, da se maloljetne osobe 13, 14, 15 godina angažiraju kao izvršitelji teških kaznenih djela kao što je terorizam", rekao je Azinović za N1, navodeći da sigurnosnim agencijama upravo taj on line prostor sada predstavlja najveći izazov.

Svi teroristički napadi u BiH

Iako se posljednji teroristički napad u Bosni i Hercegovini dogodio prije više od deset godina, mete su većinom bile policijske stanice. Prvi napad se dogodio u Bugojnu 2010. godine, kada je na policijsku stanicu bačena eksplozivna naprava. Ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, dok je jedan službenik teže ranjen. Napad je okvalificiran kao teroristički čin, a napadač Haris Čaušević, osuđen je na 35 godina zatvora. Godinu dana kasnije Mevlid Jašarević pucao je na američko Veleposlanstvo u Sarajevu, ranivši jednog policajca.

Napad na policijsku stanicu u Zvorniku 2015. godine podigao je sve policijske agencije u BiH na noge, ali se od tada malo što konkretno promijenilo u pristupu zaštite od terorizma. Naoružan s dvije puške, pištoljem i džepova punih municije, Nerdin Ibrić došao je automobilom ispred policijske stanice u Zvorniku, pucao iz puške usmrtivši policajca na vratima. Nakon toga je ranio još dvojicu policajaca, a u razmjeni vatre je likvidiran. Policijski izvještaji pokazali su da je izgovarao je „Alahu akbar" dok je pucao.

Nekoliko mjeseci kasnije u sarajevskom naselju Rajlovac, Enes Omeragić je ubio dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH, a nakon toga izvršio samoubojstvo. Nadležne policijske agencije povezivali su ih s radikalnim pokretima koji su podržavali ISIL.