Papa i Hrvati: oprečne ocjene o pontifikatu

Prije točno pet godina iz Sikstinske kapele suknuo je bijeli dim. Zazvonila su zvona na rimskoj bazilici svetog Petra, a potom i na ostalim rimskim i mnogim europskim crkvama. Bila su se oglasila i zvona Zagrebačke katedrale. Mnoštvo na Trgu svetog Petra u Vatikanu tog je dana radosno klicalo, a novi Papa, njemački kardinal, preodjenuo se u papinsko ruho, primio Ribarev prsten (koji podsjeća na prvog papu Svetog Petra, po zanimanju ribara) i ukazao se na balkonu bazilike. Smiješkao se s pročelja i mahao okupljenima.

"Draga braćo i sestre, nakon velikog pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene za novog Papu, poniznog i jednostavnog radnika na Gospodnjoj njivi.“ To su bile prve riječi novog Pape. U 78. godini života Joseph Ratzinger postao je Benedikt XVI. - poglavar Katoličke crkve, nasljednik među vjernicima omiljenog Ivana Pavla II.

Pet godina kasnije mišljenja o 265. papi širom svijeta su podijeljena, u prvom redu zbog pedofilskih skandala unutar Katoličke crkve. No, kod slučajnih prolaznika ispred Zagrebačke katedrale ipak prevladavaju pozitivne ocjene. Stariji bračni par iz Švicarske ostavlja dojam da su posve zadovoljni izborom otprije pet godina. „Puno se birne za mlade. To mi se jako sviđa“, kaže Josipa, a suprug Josip o pedofilskom skandalu dodaje: „Svi smo mi ljudi.“ Slučajnu prolaznicu Danijelu više se dojmio prijašnji Papa: „Draži mi je bio, više mi je prirastao srcu.“ Zdravko ovako razmišlja: „Mislim da ga optužuju bezveze. Više ima pozitivnog nego negativnog. Američki političari ne bi ga trebali prozivati. Tko su oni da prozivaju Svetog oca?“ Mlađahni Martin zadovoljan je Benediktom: „Izvrstan je. Super radi. Dosta ga napadaju zato što dobro radi. Da ga ne napadaju značilo bi da nije dobro radio.“

Draga i plemenita osoba

Teolog i novinar Drago Pilsel dobro poznaje Papu, doduše ne osobno već po pričama. Evo o kakvom se čovjeku i svećeniku radi: „Kad sam razgovarao s Hansom Küngom i drugim profesorima u Tübingenu koji ga znaju, svi su govorili gotovo isto. Radi se o metodičnoj osobi, vrlo pažljivoj u komunikaciji. Nikad ne diže glas, uvijek je usredotočen na ono što govori. Kad se raspravlja o teologiji čvrsto drži do svojih stavova. Dijalog s njim je vrlo ugodan. Vrlo je pitoma i dobronamjerna osoba za razliku od nekih drugih istaknutih teologa koji su kruti. To je ono što sam čuo o Benediktu, kao o dragoj i plemenitoj osobi.“

Međutim, spomenute ljudske vrline mogle bi pasti pod teretom teških optužbi koje idu tako daleko pa tvrde da je Joseph Ratzinger znao za pedofilske grijehe katoličkih svećenika te ih čak i prikrivao. Drago Pilsel kaže: „Ako se stvarno dokaže da je zaista kao prefekt Kongregacije za nauk vjere znao da se u SAD-u vrše stravični zločini, onda je jasno da će i moj opći sud o Benediktu biti drugačiji. Ako se dokažu sumnje, Benedikt XVI. biti će zapamćen kao osoba koja je doprinosila zločinu tako što ga je zataškavala.“

Problematičan odnos s drugim vjerama

Teolog Pilsel smatra da je problematičan Papin odnos s drugim vjerskim zajednicama i to počevši od rujna 2006. godine kada je Papa nespretno izjavio da je Muhamed nametao vjeru sabljom i mačem pa sve do usporedbe Alaha s djelima nasilja i iracionalnosti.

„Povrijedio je i osjećaje gotovo 650 milijuna protestanata i čak 250 milijuna pravoslavnih kršćana rekavši da su članovi crkava koje nemaju puninu spasanja. Napao je i teologiju oslobođenja u Katoličkoj crkvi. Optužio ih je za lažni mesijanizam, da ovise o marksizmu, da promoviraju krivu sociologiju religije. Neke je čak i isključio iz Crkve dok je bio na čelu Kongregacije za nauk vjere. Benedik XVI., čini mi se, nije shvatio težinu velikog pastoralnog pothvata kojeg je napravio Ivan Pavao II. i tu je stvarno razočarao. Crkva će imati puno poteškoća da ispravi greške koje je Ratzinger počinio“, zaključio je Pilsel.

Prijelazni papa

Svećenik i sociolog don Ivan Grubišić pak smatra da je Benedikt XVI. u crkvenoj diplomaciji predviđen kao prijelazni papa od kojeg nije trebalo očekivati neke značajnije promjene i poteze. Kaže da je više nastojao ostati vjeran Ivanu Pavlu II. i njegovom nasljeđu. Na pitanje hoće li zločini protiv djece ocrniti pontifikat Benedikta XVI., Grubišić odgovara: „Sigurno da hoće, ali ima i drugih problema koji potresaju Crkvu. Do samog celibata ne drži se previše u crkvenim redovima. To je veliki problem s kojim se Crkva, čini mi se, ne želi suočiti.“

Autor: Goran Prokopec, Zagreb

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm