Papa Franjo i njegova mirovna misija u Egiptu

Za mlade muslimanske studente teologije je to bila životna premijera. Oni od prije četiri godine na kairskom Al Azhar sveučilištu studiraju islamsku teologiju i njemački jezik. Najveći broj njih želi nakon toga u Njemačkoj ili Austriji raditi kao hodže. Po prvi put u svom životu prošle su nedjelje bili u maloj protestantskoj crkvi smještenoj u prometnoj Gala ulici u Kairu. Svaki od ovih 14 studenata pred sobom je imao njemačku pjesmaricu, radoznalo promatraju oker pomaljanu unutrašnjost dok njemački pastor Stefan El Kašeh ovim, rijetko viđenim gostima, objašnjava funkciju krstionice i oltara.

Prvi put u crkvi

Ono što je u Njemačkoj u međuvremenu dio međureligijskog dijaloga kada se kršćani i muslimani susreću tijekom Dana otvorenih džamija, u Egiptu je apsolutna rijetkost. Deset posto od 93 milijuna stanovnika Egipta su kršćani, 90 posto su muslimani.

Abdelvaked Abu Rehab pripada muslimanskoj većini. No, ovaj 23-godišnjak je odrastao među kršćanima. Priča o tomu kako je njegova kuća u Sohagu u gornjem Egiptu jedino muslimansko domaćinstvo u ulici, ostalo su sve pravoslavni Kopti. Na studijama je po prvi put čitao Bibliju.

Isto kao i Mahmud Salem, koji je kasnije tijekom razgovora s Nijemcima u crkvi, otvoreno i bez ustručavanja pričao koliko ga je duboko dirnulo crkveno pjevanje, zvuk orgulja i molitva. "Do sada sam u glavi imao samo nekoliko fraza iz Biblije. A da kršćansku vjeru čovjek može tako intenzivno živjeti, to si jednostavno nisam mogao zamisliti", kaže Salem koji je odrastao u sjevernom dijelu Kaira.

Papa Franjo ovakve kontakte ima pred očima kada zagovara bolje veze između muslimana i kršćana. Njegov dvodnevni posjet Kairu počinje u petak obilaskom Sveučilišta Al Azhar, najstarijoj i najvažnijoj visokoškolskoj ustanovi sunitskog islama. Dekan Ahmed al Tejeb kaže da je njegov posjetitelj iz Rima "osoba koja u svom srcu nosi poštivanje drugih vjera".

Moliti za kršćane

Ali, posjet poglavara katoličke crkve dolazi u teška vremena. Još nikad do sada islamski nasilnici nisu tako sistematski svoju vjeru dovodili na zao glas. Još nikada do sada opstanak kršćanskih manjina na Orijentu nije bio do tolike mjere u opasnosti kao danas. U Kairu, Tanti i Aleksandriji su atentatori samoubojice, u do sada nezapamćenoj seriji napada, ubili 75 vjernika na molitvi. Papa Franjo se zajedno s koptskim patrijarhom Tavadrosom II želi moliti za 29 kršćana ubijenih bombom u prosincu 2016. uoči Božića.

No istodobno mnogi kršćani koji žive u Egiptu sumnjaju da će službene veze između Al Azhar sveučilišta i Vatikana poboljšati njihov život. "Jer, sve je to samo jedan formalni susret - ni manje ni više od toga", kaže koptski publicist Kamal Zakher. On ne očekuje opipljive rezultate od jednog ovakvog protokolarnog termina.

Al Azhar bi, prema njegovom mišljenju, prvo trebao obnoviti svoj vjerski diskurs prije nego što krene u razgovore s drugim religijama. Nasuprot tome, Bimal Kerketa, koji je iz reda Isusovaca kao i papa Franjo, situaciju vidi nešto pozitivnije. On smatra da je papin posjet dobar znak jer će on ponovo oživjeti kontakte sa islamom. "No, kada je riječ o svakodnevici i odnosu jednih s drugima, tu predstoji još dug i težak put."

Križ i polumjesec

Sigurnost na Nilu je zbog straha od terorističkih napada tijekom posjeta podignuta na najvišu razinu. Između ostalog i zbog toga što ovaj neortodoksni pontifeks iz Argentine još razmišlja o tomu hoće li koristiti papamobil s neprobojnim staklima kada se bude vozio ulicama Kaira. "U tome se osjećam kao sardina u konzervi", kaže 80-godišnji papa. To teško vozilo ga sprječava u kontaktu s običnim ljudima, kaže.

Vrhunac posjeta bit će misa na otvorenom u subotu ujutro. "Papa mira u Egiptu mira", službeni je slogan posjeta. Logo prikazuje papu koji maše s golubom mira iznad Nila, piramida i Sfinge. U centru su križ i polumjesec, koji simboliziraju nadu u miran suživot kršćanstva i islama. Isto kao i inicijativa 14 studenata Sveučilišta Al Azhar  koji su u nedjelju posjetili njemačku crkvu u Kairu i prisustvovali službi. Oni također smatraju da se odgovornost za radikalizaciju muslimana treba pripisati stanju u vlastitoj zemlji. Islamistički nasilnici se lako indoktriniraju zbog toga što u zemlji nema slobode mišljenja i nema mogućnosti za otvorenu raspravu, kako bi se djelovalo na druge i pokušalo ih se odvratiti s pogrešnog puta.

I njihov domaćin, Stefan el Karšeh se vani na ulici ispred ulaza u crkvu ponovno vraća u sumornu realnost. Jer, nakon samoubilačkih napada u Tanti i Aleksandriji na Cvjetnu nedjelju, egipatska policija želi i ispred njegove njemačke crkve instalirati dvije nadzorne kamere.