Ozbiljna nestašica vode prijeti Pojasu Gaze

Izvještaj UN-a dugačak 574 stranice kritizira kako akcije s izraelske strane tako i akcije počinjene od strane Palestinaca. Krajem ovog mjeseca izvještaj će i službeno biti predan Vijeću za ljudska prava UN-a u Ženevi. No, bilo da se zove rat ili naoružani sukob: tamo gdje prođu tenkovi, gdje bombe padaju i ruše se kuće tamo više trava rasti neće. Okoliš je također bio žrtva rata koji se u Pojasu Gaze održao od prosinca 2008. do siječnja 2009. Koliko su štete velike pokazuje novi izvještaj Programa zaštite okoliša UN-a (UNEP).

Bombe i tenkovi ozbiljno ugrozili okoliš

Nakon oružanog sukoba prvo se broje ozlijeđeni i poginuli. Oko 1.400 osoba poginulo je između prosinca 2008. i siječnja 2009., a 50.000 njih je ozlijeđeno. Poginuli su već odavno sahranjeni, ozlijeđeni su morali započeti novi život, no štete koje su tijekom rata nanešene okolišu tek sada postaju vidljive. Skoro jedna petina poljoprivrednih površina je uništena, no koliko će trajati dok se one ponovno obnove nitko ne zna. To je samo jedan od mnogih primjera koji se spominju u izvještaju, kaže glavni tajnik UNEP-a Achim Steiner. "Izvještaj je istražio izravne posljedice za zemlju i ljude, ne samo posljedice prouzročene bombama nego i posljedice prouzročene teškim tenkovima i uništenja infrastrukture. Uništeni su pogoni za prerađivanje otpada, a otpad građana već je zagađen azbestom i predstavlja veliku opasnost za zdravlje", ističe Steiner.

Već u veljači UNEP je objavio privremeni izvještaj o posljedicama rata u Pojasu Gaze, no izvršno vijeće UNEP zatražilo je opširan izvješaj s nabrojenim troškovima. Izvještaj je sada tu. On pokazuje kako se Pojas Gaze ne nosi samo s posljedicama rata nego i sa sve većim brojem stanovnika na veoma malom prostoru.

Posljedice se mogu ukloniti samo uz pomoć ogromnih investicija, naglašava Steiner: "Kada smo radili na izvješaju bili smo svjesni kako je okoliš već i prije rata 2008.-2009. bio ugrožen. Kako bi riješili probleme okoliša i ponovno rehabilitirali Pojas Gaze u izvještaju smo naveli i niz mjera koje se trebaju poduzeti. Potrebne su ogromne investicije kako bi se to područje ojačalo za budućnost. Pri tome je voda najveći problem."

1,5 milijardi dolara za hitnu obnovu

Nakon sukoba došlo je naime i do sloma opskrbe vodom. Danas je izgubljeno oko 40 posto ovog dragocjenog dobra, a rezultat, podzemna voda sve se više smanjuje. Osim toga, postoje i drugi faktori poput onečišćenja poljoprivrede, uništenja odlagališta za smeće i sve većeg porasta broja stanovnika koje treba opskrbiti vodom. Podzemna voda sve je slanija, a ukoliko se što prije nešto ne učini kako bi se zaštitile rezerve podzemne vode, stoljećima će trajati da se ponovno uspostavi ravnoteža. U idućih 20-tak godina u Pojas Gaze bit će potrebno uložiti oko 1,5 milijardi dolara kako bi se obnovio okoliš, navodi se u izvještaju. To će biti samo moguće pomoću međunarodne suradnje, kaže Steiner: "U izvještaju preporučavamo suradnju ne samo palestinskih vlasti nego i Izraela." Kada je riječ o ovako velikim novčanim iznosima, onda je hitno potrabna međunarodna suradnja.

Ukoliko se ništa ne poduzme, posljedice će osjetiti i susjedna zemlje kao i sredozemne zemlje. Jer, jedina mogućnost otklanjanja otpadne vode je more. No, pogoni za prerađivanje otpadne vode uništeni su tijekom sukoba ili dugogodišnje preopterećenosti, ili ih jednostavno nema dovoljno. Uzorci vode koje je UNEP uzeo u razdoblju između 10. i 19. svibnja ove godine neće biti analizirani samo u Švicarskoj, nego, kako bi se izbjegli nesporazumi, i od strane Izraelaca i Palestinaca.

Autor: Helle Jeppesen / mlj

Odg. ur.: A. Šubić