"Ovo je prva runda“ - Hrvatska zadovoljna odlukom iz Haaga

Iako do 27. travnja 1992. SRJ nije postojala kao država deklaracijom poslanom na adresu Glavne skupštine Ujedinjenih naroda kojom objavljuje da preuzima sve međunarodne obveze SFRJ, Beograd je preuzeo i Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Suci u Haagu praktično su prihvatili i stav Zagreba da je Beograd imao poseban odnos s Ujedinjenim narodima, koji je uključivao „atribute članstva" i pristup Međunarodnom sudu pravde. „Kod procjenjivanja što ova presuda znači treba uzeti u obzir da je ovo tek prva runda,“ izjavio je nakon izricanja odluke suda u Haagu, pravni zastupnik Hrvatske i ministar pravosuđa Ivan Šimonović, koji procjenjuje da će do rasprave o sadržaju proći još tri godine.

Cijeli postupak do donošenja ove odluke o nadležnosti trajao je više od devet godina, a bivši ministar i predsjednik viktimološkog društva Zvonimir Šeparović ističe: „Račan i njegovi i Mesić su činili sve da tu tužbu odgode, govorilo se - zašto da se sudimo sa susjedima moramo normalizirati odnose.“

Šeparović je to izjavio u Škabrnji gdje se danas obilježava 17. obljetnica pokolja stanovnika tog ravnokotarskog mjesta. Marko Miljanić, zapovjednik škabrnjskog bataljuna tom je prilikom rekao: „Za toliko prolivene krvi nitko do dana današnjega nije odgovarao, izuzimajući jednu presudu izvjesnoj Zorani Banić. Kazna je tolika da čovjek ne povjeruje - 25 dana za svakog umorenog Škabrnjanca.“

Mesić: „Simbolika i određena pravda“

Vijest iz Haaga hrvatski je državni vrh zatekla u Koloni kojom se odaje počast žrtvama Vukovara. „To je simbolika ali i određena pravda,“ rekao je predsjednik Stjepan Mesić koji očekuje da će Hrvatska u svojoj tužbi uspjeti. Za premijera Sanadera je uz ostalo bitna i činjenica što je sud prihvatio činjenicu da se genocid odnosi na cijelo razdoblje rata u Hrvatskoj, a ne samo od trenutka kada je SRJ ustoličena.

Postupak pred najvišim pravosudnim tijelom UN-a Hrvatska je pokrenula 2. srpnja 1999. godine optužujući Jugoslaviju da je počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani Republike Hrvatske bili žrtve tog genocida. Od SRJ se traži da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju te da se u najširem smislu nadoknadi šteta državi Hrvatskoj i pojedincima.