„Otrježnjenje u Hrvatskoj“

Autor članka pod naslovom „Otrježnjenje u Hrvatskoj“ podsjeća da Hrvati nisu imali prevelikih očekivanja od ulaska u Europsku uniju, ali da su i tako mala očekivanja razočarana. Jer, ne može se utvrditi „ni tračak poboljšanja gospodarskog stanja“. Navodi se da je zaduženje državnog proračuna 2013. iznosilo 5,5 posto BDP-a, iako mastriški kriteriji stabilnosti dopuštaju samo tri posto te da će vjerojatno ove godine biti prijeđena i dopuštena granica ukupnog zaduženja od 60 posto BDP-a. Na pritisak iz Europske unije da državne financije dovede u red hrvatska vlada odgovara trikovima, kritizira NZZ: „Kod najave povećanja prihoda vlada je još jednom puno konkretnija nego kod – trenutno samo vrlo maglovito naznačenih – izgleda na manje izdatke. Poput refleksa iz šešira se vade novi porezi, primjerice na nekretnine i igre na sreću. Za krpanje rupa uz to bi na određeno vrijeme novac iz mirovinske blagajne trebao biti prebačen u državnu blagajnu, što više izgleda na primjenu trikova nego na konsolidaciju.“

Autor dalje navodi planove da se prihodi državnih poduzeća preusmjere u državni proračun, zbog čega ta poduzeća neće imati novca za nove investicije. „U apsurdnom kruženju novca država će ubuduće uzimati one subvencije koje je ranije dala tvrtkama“, kaže autor članka navodeći da su u Hrvatskoj subvencije 2012. Iznosile oko 3% BDP-a dok je „prosjek u Europskoj uniji iznosio 'samo' 0,5%“.

Neslavni rekord

NZZ naglašava da bi hrvatska vlada radi „dugoročnog ozdravljenja pacijenta“ morala prije svega smanjiti izdatke, ali da se vlada, kao i sve prije nje, teško odlučuje na smanjivanje „prenapuhanoga državnog aparata“, iako na plaće državnih i javnih službi otpada gotovo 25 posto BDP-a, što je „neslavni rekord unutar EU-a“.

Financijskom pomoći iz Bruxellesa, kojoj se hrvatska vlada „pomalo naivno“ nadala prije ulaska u EU, ne može se riješiti kronični nedostatak novca, naglašava NZZ, jer EU daje strukturnu pomoć samo ako i Hrvatska u određene projekte investira određeni iznos. „Navodna mana iz Bruxellesa tako izostaje. A samo članstvo u EU-u brojnim investitorima je preslab poticaj“ za investicije u Hrvatskoj, naglašava NZZ dodajući da još nije sigurno ni da će proći zakon o radu kojim bi vlada htjela tvrtkama dati veću fleksibilnost prilikom otpuštanja radnika uvjetovanog restrukturiranjem, jer sindikati prijete ne samo masovnim prosvjedima nego 'grčkim scenarijem'“, piše Neue Zürcher Zeitung.