Otok preskup za svoje stanovnike

Sylt je najpopularniji njemački otok. Na njemu svoj godišnji odmor prosječno godišnje provodi 90.000 turista. Ondje stalno živi oko 20.000 stanovnika. No, taj se broj iz godine u godinu smanjuje. Zbog visokih cijena nekretnina sve je manje starosjedilaca koji si mogu priuštiti život na tom otoku u Sjevernom moru i zato sele na kopno. U zadnjih 10 godina cijene kuća i stanova su se udvostručile.

Cijene i dalje rastu

Mjesto Westerland, središte tog otoka, službeno ima oko 9.000 stanovnika. No, u tom gradiću živi znatno više ljudi. Riječ je o vlasnicima vikendica i apartmana koji ne ulaze u statistike o broju stanovnika. Ista je situacija i u drugim dijelovima otoka.

Površina Sylta iznosi 99 četvornih kilometara. No, bez obzira na tu relativno malu veličinu, više od 70 registriranih posrednika za nekretnine ima pune ruke posla. Kod onih dubljeg džepa vlada veliko zanimanje za kuće i stanove na Syltu. Prošle godine je prodajom gradilišta i kuća ostvaren promet od preko 750 milijuna eura. "Cijene rastu. To, naravno, znaju i ulagači. To je sigurno dobra investicija", objašnjava posrednik za prodaju nekretnina Larx Axmann.

Na rast cijena utječe sve veća potražnja. Ovisno o položaju i veličini gradilišta, polovica dvojnog objekta košta i do dva milijuna eura, a kako kaže Lars Axmann, ta se cijena vrlo lako može popeti i do osam ili čak deset milijuna.

Kranovi kao obilježje

Osim svjetionika, za Sylt su tipični i kranovi. Mada građevinskih područja skoro više i nema, i dalje se gradi. "Sve je manje neizgrađenih zemljišta tako da se u selima ruše i ne baš stare kuće, građene 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, kako bi se dobio prostor za veće objekte. Osim toga, popularni su i rubni dijelovi sela", priča Roland Klockenhoff, liječnik i ekološki aktivist. Njega brine taj razvoj, pogotovo zato što zbog toga rastu cijene nekretnina, pa ima sve manje povoljnog stambenog prostora za mlade obitelji.

Ako netko naslijedi kuću na Syltu, to ne znači da je time njegov problem riješen. Svećenik Traugott Giessen priča da su zbog velike vrijednosti nekretnina porezi na nasljedstvo visoki, a ako netko još mora i isplatiti druge članove obitelji, onda mu jedino preostaje prodaja kuće. A od dobivenog iznosa na kopnu se mogu kupiti tri solidne kuće. Osim toga, i održavanje nekretnina na otoku je skupo, upozorava svećenik.

Zatvoreni vrtići i škole

I Peter Jensen, predsjednik mjesne kulturne udruge u općini Archsum, potvrđuje da nasljednici često ne mogu snositi troškove obnove ako naslijede stariju kuću: "Ako ne želite biti rob nekretnine, onda je jasno da ćete nekretninu prodati i da njezini vlasnici, naravno, postaju ljudi koji imaju puno novaca." Točnije, oni koji nekretninu na Syltu kupuju da bi investirali. A nakon prodaje nasljednici najčešće napuštaju otok i sele na kopno.

To je vidljivo i u općini Archsum. U njoj sada cijele godine živi još samo 200 ljudi. Broj vlasnika nekretnina koji dolaze samo na odmor je daleko veći. Svima je jasno da je takav razvoj loš ali, kako rezignirano kaže Peter Jensen, "to se više ne može spriječiti". U međuvremenu se u selima na Syltu zatvaraju dječji vrtići i škole. Djece je sve manje. Više od 3.000 otočana već živi na kopnu i na posao na Sylt svaki dan dolaze vlakom.

Rasprodaja otoka i s tim povezano iseljavanje sve su veći problem na Syltu. Predsjednica Frizijske kulturne udruge Maike Ossenbrüggen kritizira: "Na burzi možete kupiti dionice bez da ste ikada vidjeli tvornicu. Oni od nas rade tvornicu. No, mi nismo tvornica." Sylt i dalje privlači brojne turiste i kupce nekretnina, ali većina otočana si život na svom otoku više ne može priuštiti.