Ostaje li "Schengen" samo na papiru?

Kriza oko izbjeglica iz afričkih zemalja, čiji je broj posljednjih mjeseci premašio 20.000, te svađa unutar Europske unije o tomu tko je za njih odgovoran, očito će imati političke posljedice. Ugledni njemački dnevnik „Süddeutsche Zeitung“ piše da će se na stolu Europske komisije već sljedećeg tjedna naći prijedlog reforme Šengenskog sporazuma. Osim mogućnosti ponovnog uvođenja kontrola roba i putnika na unutarnjim granicama Europske unije reforma, kako piše dnevnik, predviđa i pojačanu zaštitu vanjskih granica EU.

Europa s granicama?

Cilj je spriječiti ulazak ilegalnih useljenika i njihovo dalje putovanje unutar zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. “EU treba mehanizam koji joj dozvoljava da djeluje ako pojedine zemlje članice ne ispunjavaju svoje obaveze na osiguravanju vanjskih granica ili ako vanjske granice, zbog neočekivanih događaja, budu dovedene u opasnost”, citira „Süddeutsche Zeitung“ prijedlog Komisije.

Europska agencija za zaštitu granica Frontex bi ubuduće trebala imati ključnu ulogu. Za to su potrebna poboljšanja pravne osnove i proširenje operativnih kapaciteta. Za bolju zaštitu granica je Frontexu potrebno više novca i kompetencija. Osim toga, potrebno je poboljšanje pravila suradnje zemalja članica Šengenske zone. Građani iz tzv. "trećih država” bi prilikom ulaska u EU trebali biti zaustavljani, a graničari i odgovorni za migrante u svim zemljama bi imali središnji pristup informacijama. Kao posljednje sredstvo u “kritičnim situacijama”, Komisija predlaže “koordiniranu i vremenski ograničenu ponovnu kontrolu internih granica” između zemalja u Šengenskoj zoni. Ova kontrola bi bila na snazi sve dok se uz pomoć drugih mjera ne stabilizuju vanjske granice. Prije toga su se za reformu Šengenskog sporazuma izjasnile Italija i Francuska.

Temeljna vrijednost

Italija se žali da je ostala sama pred valom od oko 20.000 migranata iz Afrike, ali suočena s hladnim odgovorom svojih partnera, odlučila je izdavati im šestomjesečne dozvole boravka radi "humanitarne zaštite" koji im omogućuju slobodno kretanje unutar Šengenske zone. “Sloboda kretanja u Europi je tekovina koja se ne može dovoditi u pitanje”, izjavio je u Berlinu njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. U Šengenskoj zoni se nalazi 26 zemalja. 400 milijuna građana se bez kontrole putovnica može neometano kretati od Italije do Norveške i Portugala do Poljske. Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU će o prijedlogu Komisije o reformi Šengenskog sporazuma raspravljati 12. svibnja.

Autor: Süddeutsche Zeitung/dadp/Reuters/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: N.Kreizer