Osobne karte novih članica Europske unije

Estonija je zemlja koja je najdalje otišla u korištenju novih tehnologija što je odraz blizine i vrlo dobrih ekonomskih odnosa s Finskom i Švedskom. Estonci se žele predstaviti kao “baltički gospodarski tigar”, pa stoga i vlada u Tallinu forsira “turbo-ekonomsku politiku”, što ponekom Estoncu teška pada na želudac, jer rezultat takve politike je sve veća razlika između bogatih i siromašnih, premda stopa nezaposlenosti iznosi “samo” 10 posto.

Letonija ima najveću rusku manjinu i najsiromašnije predijele u proširenoj Europskoj Uniji. Ipak, ova baltička zemlja s nešto više od 6 posto bilježi vrlo visoki gospodarski rast te inflacijom od ispod dva posto ima vrlo dobre prilike za strane ulagače. Probleme predstavlja korupcija, pa se zemlja nalazi na 57.mjestu ljestvice korumpiranih zemalja u svijetu, puno ispred svojih susjeda Estonije i Litve.

Litva je najveća baltička država koja se trenutno nalazi u deflaciji što se odražava i u najvećem gospodarskom rastu među novim članicama u visini od 7,5 posto. Više od 90 posto državnih poduzeća je privatizirano, u tijeku je čak i privatizacija burze. Osim toga vlada u Vilnijusu obvezala se da će do 2009. godine iskopčati svoje dvije nuklearne elektrane. Glavni trgovinski partner Litve je i dalje Rusija.

Malta kao najmanja buduća članica s najvećom koncentracijom stanovništva na četvornom kilometrom (1.400 stanovnika) u Europi ima velike probleme s otklanjanjem otpada koje bi bilo u skladu s acqui communitaire-om. Rješavanje otpada i opća zaštita okoliša zajednički je veliki problem svih budućih članica. Zbog strateški središnjeg položaju u Mediteranu Malta se nameće kao most između europskog i afričkog kontinenta, posebice s zemljama Magreba. U prilog tome govori da je Malta oduvijek imala prijateljske odnose sa sjevernoafričkim zemljama, a jedan od razloga je i to što je malteški kao jedan od novih službenih jezika prvi jezik koji pripada skupini semitskih, a ne indogermanskih jezika. Malta je jedina zemlja koja najavljuje da želi ući u skupinu zemalja eurozone, dakle prihvatiti euro kao svoju valutu već 2006. godine.

Cipar je ,kao podijeljena država čiji stanovnici na nedavnom referendumu nisu uspjeli ili htjeli donijeti odluku o ujedinjenju zemlje, poseban slučaj. Stoga u Europsku uniju ulazi samo južni, grčki dio otoka. Cipar je ekonomski najbogatija nova članica s najvećim prihodom po glavni stanovnika i jedina država koja ne spada u skupinu zemlja koje se kvalificiraju za kohezijske fondove. Ulaskom Cipra i Malte znatno se povećava broj registriranih brodova u zemljama Europske Unije.

Slovenija se u pregovorima za članstvo često puta isticala kao "štreber", jer je u svemu htjela biti prva. Slovenija će prema Hrvatskoj nadgledati vanjsku granicu Unije, ali kako je to nedavno naglasio predsjednik Drnovšek, granica će ostati meka. Slovenija koju se često mijenja sa Slovačkom razmišlja čak i o promjeni zastave, najavljuje da će postati multietnički i interkulturalni prostor. Od Slovenije ne samo Europska Unija već i Hrvatska očekuje više zalaganja za jugoistočno susjedstvo te rješavanje još otvorenih pitanja (granice, prosvjed protiv ekološko-ribolovne zone koju je proglasila Hrvatska te novac štediša u Ljubljanskoj banci).

Poljska je najveća nova članica koja još uvijek ima problema za postizanje standarda Europske Unije za mesne i mliječne proizvode. Kako ima najveći poljoprivredni sektor od novih članica ona će primati i najveći dio pomoći za područje agrara. Kao velika zemlja koja je već članica u NATO savezu te kao jedna od vodećih zemalja u Iraku čini se da ova zemlja na temelju svojih najnovijih iskustava želi znatno pridonijeti sigurnosnoj i obrambenoj politici, odnosno u tome igrati važnu ulogu. Osim toga Poljska se nameće kao vrlo povoljna zemlja za proizvodnju od elektro uređaja do zrakoplova i automobila. Tako, primjerice, od 1998. godine u Poljskoj Opel proizvodi svoje automobile od kojih 90 posto odlazi u izvoz. Probleme Poljska ima oko svojih rudnika ugljena koji su nerentabilni, pa stoga čak i Svjetska banka kreditima u visini od 160 milijuna eura pomaže oko njihovog zatvaranja.

Češka je jedina pristupajuća zemlja čiji je predsjednik Vaclav Klaus, inače veliki euroskeptik, nedavno vrlo oštro napao Europsku Uniju navodeći da su umjesto otvorenosti i slobode na snazi “birokratizam, dirigizam i regulativnost”. Češki ministar rada Zdenek Skormah ide čak korak dalje tražeći od zapadne Europe da novim članicama plati “dugove” kako bi se vrlo brzo ostvario jednaki životni standard. Ovakve izjave zvuče poput zahtjeva za placanjem reparacija. Češka je međutim geografski najbliže srednjoj i zapadnoj Europi te uz Cipar, Sloveniju i Maltu najbolje je gospodarski razvijena od svih novih članica. Kao svjetski rekorder u potrošnji piva Češka je prošle godine ostvarila rekordni izvoz piva, a s druge pak strane češki vinogradari u posljednji su trenutak proširili područja uzgoja vinove loze, jer od 1. svibnja na snagu stupaju vrlo stroge odredbe.

Slovačka za Europsku Uniju postaje najvažnije stanište za proizvodnju zrakoplova s najdinamičnijim razvojem. Za automobilsku industriju uvjeti su izvanredni pa se u Slovačkoj otvaraju i pogoni za proizvodnju azijskih automobila poput Kia-e. Planovi azijskih ulagača su da do 2007. godine Slovačka proizvodi 800 do 900 tisuća automobila godišnje, što bi s obzirom na broj stanovnika od 5,4 milijuna značilo da Slovačka postaje najveći proizvođač vozila na svijetu. Slovačka svoj uspjeh zahvaljuje prije svega premijeru Mikulasu Dzurindi koji je provedbom bolnih reformi u zemlji sustigao susjede na putu u EU – Poljsku, Češku i Mađarsku.

Mađarska nakon ulaska u Europsku Uniju namjerava dodatno privući ulagače. Istodobno Mađarska je možda jedna od rijetkih zemalja gdje je za sutrašnji dan proširenja najavljen prosvjed desnoorijetiranih stranaka protiv članstva u Uniji. Mađarska sredstva iz Europske Unije želi prije svega utrošiti u poboljšanje svoje infrastrukture. Mađarski premijer Medgyessy naglašava kako stvaranje novih radnih mjesta u Mađarskoj osigurava radna mjesta i u Njemačkoj, a za primjer navodi 6 tisuća radnih mjesta u proizvodnom pogonu Audija koji jamče zaposlenje za 10 tisuća radnika u Njemačkoj. Na području poljoprivrede Mađarska bi najradije zabranila prodaju obradivih površina strancima, ali je postigla samo prijelazno razdoblje od sedam godina zajedno s baltičkim zemljama te Češkom i Slovačkom. Mađarska ima velikih problema, jer više od dva milijuna Mađara živi u Rumunjskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj, pa je vrlo teško uskladiti prava mađarske manjine u svim tim zemljama, primjerice pravo na zapošljavanja u Mađarskoj.