Orbánova "objava rata" Europskoj uniji
27. rujna 2018
Jedan video-klip koji je objavila Orbanova vlade omiljena je tema u Mađarskoj. To je bijesni krik protiv Europskog parlamenta, u čijoj pozadini se može čuti dramatična glazbena podloga. "Ne popustimo pred tom ucjenom!", glasi njegov naslov, "Zaštitimo Mađarsku!".
Tim videom u trajanju od 25 sekundi mađarska vlada reagira na tzv. Sargentini izvješće Europskog parlamenta koje je 12. rujna usvojeno dvotrećinskom većinom glasova zastupnika u Europskom parlamentu – izvješće u kojem se Mađarsku optužuje za ozbiljna kršenja zakona i koje je poslužilo kao osnova za aktiviranje članka 7 protiv Mađarske. "Prema useljavanju prijateljski raspoložena većina Europskog parlamenta nas želi ušutkati, jer našu domovinu i Europu štitimo ogradom", kaže se u videu. Pri tome se prikazuju fotografije dvoje članova Europskog parlamenta, nizozemske predstavnice Zelenih Judith Sargentini i predstavnika belgijskih liberala Guya Verhofstadta. U pozadini je neoštra fotografija američkoga milijardera podrijetlom iz Mađarske Georgea Sorosa.
Merkel želi dovršiti Hitlerove planove?
Ovaj video-klip je dio aktualne kampanje vlade Viktora Orbana koja je trenutno prezentna u svim medijima bliskima tamošnjoj vladi. U okviru kampanje političari iz vlade gotovo svakodnevno napadaju navodno antimađarske države i šefove vlada drugih država EU-a. Među njima su, prije svih, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel. Orbán osobno optužuje Merkel da Mađarskoj želi uskratiti zaštitu njezinih granica. Njegova glavna povjesničarka Mária Schmidt piše kako kancelarka želi dovršiti plan cara Wilhelma (Vilima II.) i Hitlera u svezi s germanizacijom Europe.
Ono što je, međutim, ne toliko vidljivo iliti čujno je da Sargentini-izvješće i postupak aktiviranja članka 7 za Orbána stižu u pravo vrijeme i savršeno se uklapaju u njegovu političku strategiju. Orbánov, kako je sam rekao, dugoročni cilj je jedna EU kao ekonomska unija u kojoj su pitanja vrijednosti i vladavine prava isključivo u nadležnosti država članica. Do određenog stupnja Orbán već neko vrijeme kao polugu koristi temu migracije – temu koju on uspješno koristi u domaćim kampanjama za konsolidiranje svoje moći i za koju vjeruje da će u godinama koje dolaze i dalje diljem Europe biti dominantno društveno pitanje kojim će on moći osvojiti političke bodove.
Posljedično tome, Orbán EU-debatu o stanju u mađarskoj pravnoj državi predstavlja kao "osvetu Bruxellesa" zbog mađarske migracijske politike. Opasnost od migracije, kako je najavio mađarski premijer, također će biti u središtu njegove europske predizborne kampanje; Orbán se pri tome nada da će, kao što je već rekao, biti smijenjena "ljevičarski liberalna, prema migraciji prijateljski raspoložena" većina u Europskom parlamentu. To se itekako smije tumačiti kao otvorena i konačna „objava rata" Europskoj uniji.
Rame uz rame s desničarima i populistima
Formalno Viktor Orbán i njegova stranka Fidesz vode evropsku predizbornu kampanju kao članovi Europske pučke stranke (EPP). Mađarski premijer inzistira na tome da njegova stranka ostane članica EPP-a i želi taj stranački savez veže za njegovu strogu antimigracijsku politiku. U samom EPP-u traje politička pat pozicija u svezi s diskusijom oko isključenja Fidesza.
U praksi će, međutim, Fidesz predizbornu kampanju voditi rame uz rame s drugim desničarskim populističkim i nacionalističkim strankama i snagama u Europi. Ponude za suradnju već su stigle od gotovo svih relevantnih snaga iz tog tabora, od austrijskog FPÖ-a do talijanskog Lega Norda. Orbán ne najavljuje samo da će u slučaju isključenja Fidesza iz EPP-a formirati antimigrantski savez stranaka – on njeguje i dobre osobne kontakte s političarima kao što su Geert Wilders, Steve Bannon ili Matteo Salvini.
Bez šansi za uspostavu vladavine prava u Mađarskoj
Mađarski premijer već sada može zabilježiti malu pobjedu protiv Bruxellesa tijekom početka europske predizborne kampanje: vlade i najveće vladajuće stranke država Višegradske skupine – Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka – najavile su da neće podržati aktiviranje članka 7 protiv Mađarske. Slične odluke mogle bi biti donesene i u Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj. U najmanju ruku, značajan dio zastupnika iz tih zemalja u Europskom parlamentu je glasovao protiv Sargentini-izvješća. Poljska se već suočava s postupkom pokretanja članka 7, i ne bez razloga postoje strahovi da se i protiv drugih zemalja, poput Rumunjske, pokrenu slični postupci.
Iako Orbán zna da je slučaj pokretanja članka 7 protiv Mađarske praktično beznadan, jer o sankcijama i oduzimanju prava glasa na koncu mora postojati suglasje u Europskom vijeću, a to ni za Poljsku ni za Mađarsku nije slučaj. Bez obzira na to, veliki uspjeh za Orbána bi bio ako proces već sada, prije samog početka, doživi neuspjeh, jer u Europskom vijeću nema 4/5-inske većine za pokretanje postupka. Za to bi najmanje šest zemalja moralo glasovati protiv. Kakve su šanse za to, još se ne može predvidjeti. No, ako se taj scenarij dogodi, Orbán bi se dugoročno obranio od nastojanja EU-a, koja traju još od 2010., da Mađarsku vrati na put ka pravnoj državi. To bi za sada bio i njegov najveći iskorak u borbi protiv Bruxellesa za sada.