Orban po treći put?

Od pada Berlinskog zida 1989. godine, u Mađarskoj je uoči izbora uvijek napeta atmosfera. Ali ovoga puta, pred parlamentarne izbore, napeto je kao nikada prije. Nacionalno-konzervativni premijer Viktor Orban i njegova stranka Fides govore o „najvažnijim izborima u Mađarskoj", na kojima se radi - ni manje, ni više - o opstanku mađarske nacije, koja je ugrožena od strane „migranata" i „međunarodnih snaga". Sa druge strane, ljevičarske i desničarske oporbene stranke smatraju da se radi o spašavanju vladavine prava i demokracije.

Čak i ako se izuzme ta uobičajena mađarska predizborna retorika: ovi izbori su vrlo važni. Za Mađarsku, kao i za Europu. Jer Viktor Orban je po mnogo čemu europski pionir. Prije svega, on je prvi premijer jedne zemlje EU-a koji želi uspostaviti takozvanu liberalnu državu, u kojoj mnogi ustavnopravni i demokratski mehanizmi i principi samo formalno važe. Zato ovi izbori - koliko god mala nekome izgledala zemlja s deset milijuna stanovnika – imaju veliki značaj za Europu i Europsku uniju.

Izbori „slobodni, ali nefer"

Promjene u Mađarskoj su vidljive već po izbornom sustavu: bira se 199 zastupnika, od toga 106 u pojedinačnim izbornim jedinicama, a 93 preko stranačkih lista, prema kompleksnom izbornom pravu. Izborni okruzi su još prije posljednjih izbora bili prilagođeni potrebama Fidesa, jedine velike mađarske stranke. Pripadnici mađarske manjine u drugim susjednim zemljama, koji imaju mađarsko državljanstvo, mogu glasovati i pismenim putem, dok mađarski državljani koji rade u inozemstvu mogu glasovati samo u veleposlanstvima ili konzulatima. Zbog tih nejednakih postavki, nezavisni stručnjaci za izbore u Mađarskoj kažu da su "slobodni, ali nefer”, zato što Orbanovoj stranci omogućavaju znatno bolju startnu poziciju. Na posljednjim izborima je 44 posto glasova bilo dovoljno za dvotrećinsku većinu.

Pitanje je hoće li Orbanu i Fidesu poći za rukom ponoviti taj uspjeh iz 2014. godine. Malo koji stručnjak želi iznositi prognoze, a podaci ispitivanja javnog mnijenja se u velikoj mjeri razilaze. Najizglednje ja da će Fides osvojiti apsolutnu većinu, ali ne i dvotrećinsku. To prije svega ovisi od toga u koliko izbornih okruga će se oporbene stranke usuglasiti oko zajedničkih kandidata. Ukoliko to ne učine, Fides je takoreći već pobijedio. Jer Orbanova stranka je jaka koliko i sve oporbene stranke zajedno. Ne samo da ima najbrojnije, nego i najdiscipliniranije glasače.

Tamas: mađarski parlament „bez velike uloge"

Nova dvotrećinska većina za Viktora Orbana je prije svega pitanje prestiža i od velikog simboličkog značaja, kako u zemlji, tako i inozemstvu. Orban praktično može i bez nje. Jer tijekom osam godina vladavine, on je Mađarsku gotovo potpuno preobrazio, iskoristivši pritom dosadašnju dvotrećinsku većinu. Javni servis kao i privatni mediji su najvećim dijelom pod kontrolom vlade ili ljudi bliskih Fidesu. U državnoj upravi je bilo velikih promjena, na ključnim mjestima u sudstvu sjede ljudi vjerni Orbanu. Čak je i mađarski parlament "bez velike uloge”, jer još jedva da zasjeda, kaže ljevo orijentirani filozof i bivši antikomunistički oporbenjak G.M. Tamas. Pored toga, kaže Tamas, Orban je ukinuo čitavu regionalnu i okružnu administraciju, između vlade i gradonačelnika nema ni jedne instance.

Orbanova moć je toliko velika i tako dugoročno zacementirana, da bi on teoretski i u oporbi ostao moćan čovjek Mađarske. Ipak, očuvanje moći je za njega ključno pitanje. Jer, kako kaže opozicija, radi se o opstanku njegove "mafijaške države”. Takvih optužbi ima zato što su posljednjih godina poslovni ljudi iz Orbanovog obiteljskog, prijateljskog i stranačkog kruga stekli veliko bogatstvo, često prljavim i netransparentnim metodama.

Nezavisni stručnjaci smatraju da je izraz "mafijaška država” netočan i pretjeran. Konzervativni ekonomista Laslo Csaba sa Središnjo-europskog sveučilišta u Budimpešti, kaže da Orban vlada uz pomoć "nadregulacija” i da snažno zadire u ekonomiju srednjeg staleža. Da "Orbanovi oligarsi” na taj način dolaze do bogatstva je fenomen koji se u sličnom obliku može vidjeti svugdje u regiji. Liberalni ekonomist Andras Inotai međutim govori o "vazalnoj državi”, u kojoj je Orban poduzetništvo učinio ovisnim od sebe samog.

O brojnim navodnim ili dokazanim aferama o korupciji u Orbanovoj Mađarskoj, posljednjih mjeseci se naveliko govori u javnosti. Za oporbu je to jedna od središnjih tema u predizbornoj kampanji. Orban s druge strane na to pokušava odgovoriti snažnom polarizacijom: ukoliko ne ostane na vlasti, Mađarska će biti uništena i propast će.

Takva retorika bi mogla biti nagovještaj onog što se od Orbana i njegove vlade može očekivati u slučaju nove izborne pobjede – u svakom slučaju nema opuštanja. Još nakon pobjede na izborima 2014. godine, Orban je odbacio internu ideju Fidesa o pragmatičnom političkom kursu. Na to se Mađari i sada trebaju pripremiti. I to ne samo oni nego i Europa.