Optužnica protiv Mursija
3. rujna 2013
Optuženi se terete da su naredili nasilno razbijanje prosvjeda pred predsjedničkom palačom početkom prosinca 2012. godine, pri čemu je smrtno stradalo najmanje sedam prosvjednika. Poznavatelji prilika u Egiptu smatraju da prijelazna vlada ovim optužnicama želi nastaviti s oštrim kursem protiv Muslimanske braće. Joachim Paul, šef ureda sa Sjevernu Afriku zaklade Heinrich Böll u Tunisu, smatra da to "pokazuje kako sadašnja vlada koristi sva raspoloživa pravna sredstva da bi Muslimansku braću potisnula u ilegalu".
Egipatska vojska je početkom srpnja svrgnula tadašnjeg predsjednika Mohameda Mursija i preuzela vlast. Mursijeve pristaše to su nazvale pučem i ne prestaju tražiti povratak predsjednika na vlast. Situacija je eskalirala kada su nasilno uklonjena dva prosvjedna kampa Mursijevih pristaša. Najmanje 900 ljudi je tom prilikom izgubilo život. Uslijedio je val uhićenja u kojem je privedeno oko 2.000 pobornika Mohameda Mursija.
"Riječ je o kampanji u kojoj se Mursijevi pobornici kriminaliziraju", smatra Ronald Meinardus iz zaklade Friedrich Naumann iz Kaira. Tako su u spektakularnim akcijama uhićeni vodeći ljudi ove organizacije, kritizira Meinardus. Vojska je Muslimansku braću poistovijetila s teroristima, smatra Karim Bitar s Instituta za strateške međunarodne odnose u Parizu.
Pravda za državnog neprijatelja
Kako se pravosuđe ponaša prema uhićenicima moglo se vidjeti proteklog vikenda. Dužnosnik Muslimanske braće Mohamed al-Beltagi je pretučen i ponižavan u zatvoru. Ovaj islamist je na demonstracijama Mursijevih pristaša ispred džamije Rabea-al-Adawija bio jedan od najvažnijih govornika. Joachim Paul iz zaklade Heinrich Böll smatra da egipatsko pravosuđe i one koji upravljaju zemljom "karakterizira snažna polarizacija". "Ne mogu zamisliti da bi sud mogao suditi nepristrano", kaže Paul.
Pitanje koje će Egipat zaokupljati ne samo narednih mjeseci, već i godina je hoće li se produžena ruka Muslimanske braće, Stranka slobode i pravde, uspjeti vratiti na političku scenu. Trenutno nekoliko stvari ukazuju da neće. Kao prvo, Muslimanska braća po vlastitoj želji ne žele sudjelovati u izradi novog Ustava. Jedini izuzetak je selefijska partija Al-Nur. Pored toga islamistički pokret, nakon uhićenja najistaknutijih njegovih predstavnika, prije svega duhovnog vođe Mohameda Badiea, ima problem s organiziranjem. Ronald Meinardus smatra da je ovoj organizaciji "nanesen težak udarac". Dodaje da se demonstracije sada organiziraju ili iz ilegale ili preko socijalnih mreža.
Šta će se u Egiptu dogoditi sa strankom koja je na prvim slobodnim izborima izvojevala pobjedu, pa makar i s malom prednošću? Za Meinardusa je mogući scenarij po kojem će se ona raspasti na dva dijela. Prvi dio će se odlučiti na sudjelovanje u političkom procesu, a drugi, vjerojatno manji dio će se radikalizirati i ostati u ilegali. Oba stručnjaka, i Paul i Meinardus, ipak vide i tračak nade za Egipat. Postoje indicije da bi prijelazna vlada mogla početi razgovore s umjerenim krilom Muslimanske braće.