Oprali u Njemačkoj milijune eura?
13. studenoga 2018
Na njemačko-belgijskoj granici kod Aachena, krajem srpnja 2015: bilo je nešto iza podne kad je savezna policija zaustavila Mercedes s registarskom oznakom njemačkog Bremena. Auto je upravo iz Belgije ušao u Njemačku. Za volanom je bio mlad čovjek koji je, kao i njegov suvozač, rođen u Libanonu, a stanovao u blizini Bremena. Njih dvojica su tvrdili da su ili u kupovinu u Belgiju. Prilikom pretrage vozila u sportskim torbama, između gaća je pronađeno 489 tisuća eura u sitnim novčanicama.
Daljnja istraga Carinske uprave Essen pokazala je na torbama tragove kokaina. Policija je slučajno naletjela na dva člana skupine koja je navodno između Europe, zapadne Afrike i Bliskog istoka prebacivala skupe satove, nakit i automobile vrijedne desetke milijuna eura. Dokumentacija istrage, u koju su uvid imali novinari NDR-a, WDR-a i SZ-a, pokazuje mrežu za prodaju kokaina i pranje novca koja djeluje globalno.
Mreža u zapadnoj Europi
U veljači 2015. je američkoj agenciji za borbu protiv droga Drug Enforcement Agency (DEA) uspjelo prisluškivati telefonske razgovore vjerojatnih članova jednog kolumbijskoga narko-kartela u kojem su govorili o prebacivanju novca od droge u Južnu Ameriku. Ta je informacija u Francuskoj pokrenula opsežnu istragu u kojoj je prisluškivano na stotine telefonskih razgovora i provedene brojne tajne akcije praćenja. Istražitelji su brzo došli do neformalne mreže koja je prekrivala cijelu Europu i imala veze s Bliskim istokom, Afrikom i Južnom Amerikom.
Optuženo je ukupno 14 osoba koje su navodno oprale desetke milijuna eura dobivenih od prodaje droge. Gotovo svi oni su libanonski državljani ili imaju libanonsko podrijetlo. Zato su istražitelji svoju akciju nazvali Cedar, po drvetu na libanonskoj zastavi. Istražitelji polaze od toga da je mreža bila aktivna u cijeloj Europi, ali da je njome upravljano iz Libanona i da je prala i do milijun eura tjedno, među ostalim i u Njemačkoj. Koliko će se te pretpostavke moći dokazati na sudu još nije jasno.
Iz Libanona direktno u Južnu Ameriku
Na kraju istrage je provedena jedna operacija u siječnju 2016. u kojoj su policajci u šest zemalja pretražili kuće, uhitili osumnjičene i zaplijenili više od 800.000 eura u gotovini. I u Njemačkoj je pretraženo više stanova, u Düsseldorfu, Münsteru i području Bremena, a četiri osobe su uhićene.
Skupina je bila organizirana hijerarhijski. Neki članovi, kao oni uhvaćeni kod Aachena, su prikupljali novac dobiven iz prodaje droga u Belgiji, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Njemačkoj. Novac su navodno predavali drugim članovima skupine koji su kupovali nakit, skupe satove i automobile, da bi ih prevozili u Libanon i tamo prodavali. Zarada je iz Libanona izravno slana u Južnu Ameriku, kartelima koji su u Europu slali kokain. Istražitelji su se bavili i pitanjem je li iza svega stajala teroristička organizacija Hezbolah, ali za to nisu našli dokaza pa to nije stavljeno u optužnicu.
"Za trgovinu drogom nisu znali"
Jedno od središta ilegalnih poslova bilo je u Njemačkoj. Dvojica osumnjičenih su stanovala u Münsteru odnosno Düsseldorfu, još dvojica kod Bremena. Sudski postupak bi mogao imati neugodne posljedice i za četiri njemačka draguljara. "Istraga je pokazala da su oni od 2011. do 2015. od osumnjičenih osoba zaradili više od 20 milijuna eura. Plaćano je gotovinom držanom u plastičnim vrećicama", izjavio je glasnogovornik Državnog odvjetništva iz Aachena. Protiv draguljara se vodi istraga zbog lakomislenog sudjelovanja u pranju novca.
Jedan od glavnooptuženih je Ali Z. iz Münstera. On je u razgovoru za NDR, WDR i SZ izjavio da je nevin. Tvrdi da su drugi zloupotrijebili njegovu legalnu trgovinu s inozemstvom, koja je dobro išla. Kaže da ništa nije znao da taj novac ima veze s drogom i do danas mu nije jasno na čemu državno odvjetništvo temelji svoje optužbe. On je, kaže, polazio od toga da je novac legalno zarađen. Optužbu da ta skupina podupire Hezbolah smatra neutemeljenom. Kaže da su francuski istražitelji pali pod politički utjecaj svojih američkih kolega, a da za takve veze nema nikakvih dokaza, izjavio je Ali Z. Ostali optuženi nisu htjeli odgovoriti na novinarske upite.
60.000 prijava sumnji u pranje novca u 2017.
Stručnjaci polaze od toga da predmnijevani kriminalci nisu slučajno išli u kupovinu po Njemačkoj. Kažu da borba protiv pranja novca ovdje zaostaje u usporedbi sa susjednim zemljama. "Potpuno se prihvaća da se luksuzna roba pa čak i nekretnine plaćaju gotovinom", kritizira Sven Giegold, financijski stručnjak Zelenih u Europskom parlamentu. Iako su trgovci po zakonu dužni prijaviti sumnjive uplate u gotovini, to se rijetko događa.
Carinskoj ustanovi za borbu protiv pranja novca Financial Intelligence Unit (FIU) prošle je godine prijavljeno 60.000 slučajeva sumnje u pranje novca, ali od toga se samo 216 odnosilo na draguljare, trgovce automobila i druge trgovce skupim stvarima. Jedan glasnogovornik FIU-a je na upit izjavio da oni stvar uzimaju ozbiljno. Iduće godine se namjeravaju ciljano obratiti prodavačima skupih stvari kako bi ih senzibilizirali za taj problem. Osim toga namjeravaju poboljšati suradnju s nadzornim ustanovama u saveznim pokrajinama. Suđenje u Parizu će trajati najmanje do kraja studenoga.
Volkmar Kabisch, Jan Strozyk i Benedikt Strunz