1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Opet loša vijest? Ne, dobra vijest!

Astrid Prange
1. siječnja 2019

Katastrofu našu svagdašnju daj nam danas... Ne, hvala! Astrid Prange de Oliveira na početku nove godine podsjeća na dobre vijesti iz 2018. i njihovo značenje.

https://p.dw.com/p/3Ar2Z
Učenici u Tajlandu se vesele spašavanju 12 članova nogometne ekipe koja je ostala zarobljena u popljavljenoj špilji
Učenici u Tajlandu se vesele spašavanju 12 članova nogometne ekipe koja je ostala zarobljena u popljavljenoj špiljiFoto: Getty Images/AFP/Tang Chhin Sothy

Čini se da još nikada nismo bili tako bombardirani lošim vijestima kao danas. Ratovi, bolesti, prirodne katastrofe, glad u svijetu... Ponekad se stječe dojam da više ne možemo bez njih, da bismo ih - kad ih ne bi bilo u izobilju - trebali izmisliti.

Svakodnevne katastrofe nam pokazuju koliko je svijet u kojemu živimo fragilan. Kako je čovjek ranjiv, svaki ponaosob i čovječanstvo generalno. I koliko su važni empatija i solidarnost. Jer ljudi nisu samo ti koji izazivaju katastrofe - oni ih mogu spriječiti, zaustaviti, prevladati.

Mir je lako previdjeti

U listopadu 2018. su, na primjer, etiopski premijer Abiy Ahmed i eritrejski predsjednik Isaias Afwerki nakon 30 godina rata potpisali mirovni sporazum. Povijesni sporazum koji je okončao višedesetljetno krvoproliće i sada otvara nove perspektive.

I na korejskom poluotoku dolazi do opreznog približavanja i početka procesa pomirenja. 2018. su održana tri sastanka na vrhu između Sjeverne i Južne Koreje. Dogovoreno je da iz zajedničke vojne zone Panmunjom budu povučeni svi vojnici i svo oružje. A u novoj godini bi sjevernokorejski vlastodržac Kim Jong-un trebao po prvi put posjetiti Južnu Koreju.

Ove dobre vijesti su nježne biljčice koje trebaju puno pažnje i njege. Jer bi lako mogle biti previđene u vremenima lažnih vijesti, shitstorma, govora mržnje i drugih katastrofa. Tako je u čitavom kaosu oko Brexita prošlo gotovo nezapaženo da je Grčka u 2018. nakon osam godina izašla ispod EU-ovog "zaštitnog kišobrana" - kao treća zemlja nakon Irske i Portugala.

I milijuni ljudi koji su izašli na ulice Mađarske, Poljske i Rumunjske prosvjedujući za više demokracije i protiv korupcije zaslužili su više pozornosti. Umjesto toga je na svim kanalima izvještavano o zasićenosti demokracijom i rastom populizma.

"Možemo mi to"

Autorica komentara Astrid Prange De Oliveira
Autorica komentara Astrid Prange De OliveiraFoto: DW/P. Henriksen

Ali dobre vijesti se baš ne daju lako zatrti. One svijet mijenjaju na duge staze. Ne nestaju u digitalnoj nirvani kao tvitovi američkog predsjednika Donalda Trumpa, novog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara ili Alice Weidel, šefice Kluba zastupnika njemačke desničarske stranke AfD.

Kao na primjer obnovljivi izvori energije: bez ozbira na (ne)sudjelovanju SAD-a u sporazumu o zaštiti klime, udio obnovljive energije u svjetskog proizvodnji energije raste. Prema navodima Međunarodne agencije za energiju (IEA) on trentuno iznosi 25 posto, u Njemačkoj čak 38 posto.

I integracija izbjeglica napreduje, iako se u Njemačkoj stalno priziva takozvana izbjeglička kriza. Predsjednik njemačke Udruge poslodavaca Ingo Kramer je nedavno izjavio kako se pokazalo da je kancelarka Angela Merkel imala pravo kada je rekla "Možemo mi to". Od oko milijun ljudi koji su 2015. došli u Njemačku, rekao je, oko 400.000 danas ima ugovor o radu ili izobrazbi.

Ovakvi uspjesi pokazuju da ljudi mogu izaći na kraj s krizama, da mogu pobijediti bolesti, odreći se oružja, zaštititi ljudske živote, smanjiti siromaštvo, ostvariti blagostanje i očuvati prirodu. Oni su trijumf ljudskog razuma i empatije nad širenjem mržnje i teorija zavjere.

Za većinu dobra godina

Iako se, s obzirom na brojne ratove i konflikte, to može činiti čudnim, 2018. je za većinu stanovništva u svijetu bila dobra godina. Pogled na statistike Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da je siromaštva u svijetu sve manje, da sve više kućanstva ima struju (oko 90 posto), da se broj oboljelih od malarije i tuberkuloze drastično smanjio, kao i smrtnost majki i djece.

Ovi uspjesi nisu rezultat tvitova objavljenih usred noći ili demonstracija samoprozvanih zaštitnika Zapada, već nebrojenih inicijativa ljudi koji vjeruju u promjene i koji svojim angažmanom doprinose tome da se one malo-pomalo i događaju. I pokazuju da dobre vijesti nisu nikada toliko vrijedile kao danas. Jer bez njih ćemo izgubiti vjeru u bolji svijet i motivaciju da se zalažemo za ljudska prava i mir.

Dobre vijesti mogu preživjeti unatoč malim i velikim katastrofama kojima nas stalno bombardiraju u digitalnim mrežama i na tv-kanalima. Dobra vijest na prijelazu iz stare u novu godinu je da se ni u 2019. po tom pitanju ništa neće promijeniti. Sretna vam Nova godina!