Omarska: ni 20 godina poslije nema spomenika

Veliki broj bivših logoraša i članova njihovih obitelji obilježilo je u ponedjeljak (6.8.) 20. godišnjicu zatvaranja logora "Omarska" kod Prijedora. Pretpostavlja se da je kroz "Omarsku" prošlo više od 3.000 logoraša, a oko 700 ih je u logoru smrtno stradalo. Dio njih ubijen je na Korićanskim stijenama i Hrastovoj glavici, a dio je umro u samom logoru. "Živio sam u logoru s dvoje djece, jedno je imalo 15, a drugo 21 godinu. Ostale su strašne traume i to je teško izdržati iz noći u noć", kaže Selman Hasan, preživjeli logoraš.

Arcelor Mittal ne dopušta spomenik

Logor "Omarska", kao i ratni logori "Keraterm" i "Trnopolje", osnovan je odlukom kriznog štaba prijedorske općine 26. svibnja 1992. godine. Prvi strani novinar kojem su prijedorske vlasti dozvolile da uđe u taj logor početkom kolovoza 1992. bio je Britanac Ed Vulliamy koji je u Prijedoru predstavio knjigu "Rat je mrtav, živio rat". Njegovi snimci šokirali su svjetsku javnost, pa su zbog masovnog pritiska logori "Omarska" i "Keraterm" zatvoreni 6. kolovoza 1992. godine. Logoraš Satko Mujagić kaže da su ljudi koji su danas došli da obilježe 20 godina od raspuštanja logora spomenik žrtvama: "Mi smo danas obilježje. Omarska je obilježena, ona je tu i bit će."

No, obitelji žrtava traže da se na mjestu logora, gdje se danas nalaze pogoni tvrtke Arcelor Mittal, podigne spomenik kako bi se obilježilo stradanje u proteklom ratu. Međutim, ni ova tvrtka niti prijedorske vlasti ne dozvoljavaju gradnju spomenika. Štoviše, okupljanje na mjestu stradanja dopušteno samo jedan dan u godini, 6. kolovoza. Društvo za ugrožene narode zatražilo je od europskih vlada da izvrše pritisak na Arcelor Mittal da dopusti gradnju spomenika. "Mi smo naveli primjer da je Arcelor Mittal za izgradnju spomenika Olimpijadi u Londonu dao 20 milijuna funti, a istovremeno ovdje zabranjuje da uđemo", kaže predsjednik Društva Fedila Memišević. U Društvu za ugrožene narode ističu da će ustrajati u svom zahtjevu za izgradnjom spomenika kako se ovaj zločin nikada ne bi ponovio. Tvrde da je općinska vlast u Prijedoru glavni kočničar izgradnji spomenika.

Pavić: "Ne želim razgovarati"

S druge strane, načelnik općine Prijedor Marko Pavić kaže za DW da ne želi polemizirati o ovim događajima: "U zadnje vrijeme sam se dosta gluposti naslušao. Ne želim uopće razgovarati s onima koji u svom gradu na glavnom trgu napišu "genocid". Sud je odbacio optužbe za genocide i ti koji pišu riječ "genocid" ne zaslužuju moju pažnju i ne želim s njima uopće razgovarati."

U okviru ovog obilježavanja godišnjice, prijedorska bošnjačka udruženja održala su jučer (5.8.) prosvjednu šetnju glavnom prijedorskom ulicom, u sjećanje na ubojstvo 102 djece nesrpske nacionalnosti tijekom ratnih zbivanja u ovoj općini. Zbog riječi "genocid", koja je na glavnom gradskom trgu bila ispisana pomoću školskih torbi, policija je privela jednu osobu protiv koje će biti podnijeta prekršajna prijava.