OECD: korona usporava migracije

Pandemija i njezine posljedice promijenili su život ljudi na cijelom planetu. Međutim, migranti su znatno više pogođeni pandemijskom krizom od ostalih skupina stanovništva. To je utvrdila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja okuplja zapadne industrijske zemlje. Migranti su doprinijeli funkcioniranju važnih djelatnosti i za vrijeme restriktivnih mjera – u zdravstvu, trgovini i dostavi. Čak i usred najjačeg vala pandemije vlade su zbog žetve napravile izuzetak i otvorile granice za sezonske radnike na poljima.

OECD je izračunao prosječan udio migranata u pojedinim zanimanjima. Na primjer, liječnika stranog porijekla je 24 posto, a bolničkog osoblja i njegovatelja 16 posto. Otud i veći postotak migranata koji su se zarazili koronavirusom. Često je presudan i način stanovanja – njima na raspolaganju stoji manje četvornih metara nego domaćem stanovništvu. U zemljama obuhvaćenima istraživanjem rizik od zaraze je za migrante najmanje dvostruko veći nego kod ostalih grupa stanovništva.

Migranti su prvi koji ostaju bez posla

Ova skupina je više pogođena gospodarskim posljedicama pandemije od ostalih. Mnogi od njih rade u ugostiteljstvu i hotelijerstvu te u turizmu – dakle upravo u onim branšama koje se sada bore za opstanak. U Europskoj uniji čak četvrtina zaposlenih u ugostiteljskoj branši jesu stranci iz zemalja izvan EU-a. To je dvostruko više u odnosu na prosjek u ukupnoj ekonomiji. U toj branši su radni ugovori najčešće vremenski ograničeni. Zato su migranti često prvi koji ostaju bez posla. Još nisu obrađeni svi statistički podaci, ali je već sada jasno da je posebno teška situacija za migrante u zemljama južne Europe, u Irskoj, Švedskoj, Norveškoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Važan aspekt problema je zatvaranje škola. Djeca migranata su posebno pogođena uvođenjem online nastave. Njihovi roditelji u prosjeku imaju manje novca za kompjutorsku opremu, manje mjesta kod kuće, a zbog poteškoća s jezikom mogu u prosjeku manje pomoći djeci u učenju. Zato je primjetna tendencija da nastava kod kuće donosi više teškoća djeci migranata nego njihovim vršnjacima iz obitelji starosjedilaca.

Smanjena mobilnost

Pandemija je drastično smanjila mobilnost ljudi u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Procjenjuje se da je u prvoj polovici 2020. ona prepolovljena. Zatvaranje granica i ograničenje putovanja, otkazani letovi, sve je to doprinijelo smanjenju broja putnika. OECD procjenjuje da se to neće uskoro poboljšati, čak i kada se privreda oporavi. Razlog je to što su se za vrijeme pandemije mnoga radna mjesta pretvorila u mobilna radna mjesta s radom od kuće, a i studenti su se prebacili na učenje putem interneta, pa više neće biti potrebno toliko mobilnosti kao ranije.

Međutim, i u zemljama porijekla migranata bit će primjetne posljedice pandemije. Smanjit će se količina novca koju ljudi šalju obiteljima u domovini. Tamošnje mogućnosti zapošljavanja će se pogoršati. Budući da zemlje u koje se ljudi tradicionalno useljavaju u potrazi za poslom pooštravaju mjere protiv ilegalnog doseljavanja, a legalne mogućnosti ulaska u te zemlje se smanjuju, to bi moglo dovesti do povećane frustracije u zemljama iz kojih se ljudi iseljavaju.

OECD: pandemija pokazuje da su nam "drugi” potrebni

OECD upozorava na mogućnost da u zemljama koje su članice ove organizacije poraste netrpeljivost prema strancima zbog rasta nezaposlenosti. Migrante često doživljavaju kao konkurenciju za radno mjesto. U nekim zemljama vlasti su pokrenule kampanju kako bi se korigirala pogrešna slika o migrantima kao prenositeljima zaraze.