Odnosi Zagreba i Berlina bez smetnji

Otvorenih političkih pitanja između Njemačke i Hrvatske već godinama nema. Posljednja sjena na odnose između Zagreba i Berlina bio je neispunjen zahtjev njemačkog pravosuđa za izručenjem bivšeg djelatnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića kojeg se teretilo zbog navodne umiješanosti u ubojstvo hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. No odnedavno je i tjeralica za Perkovićem (i za još nekoliko hrvatskih državljana) skinuta s internetske stranice bavarskog ureda za borbu protiv kriminala pa se to pitanje više (gotovo) ne spominje.

Njemačka kao odvjetnik Hrvatske

Njemačka je čak, kako smatra Norbert Mappes-Niediek, novinar i publicist i jedan od zasigurno najboljih poznavatelja hrvatsko-njemačkih odnosa, u završnici pregovora o pristupanju Europskoj Uniji, uskakala u pomoć Hrvatskoj kad god bi zapelo. „Njemačka se u to vrijeme ponovno uzdigla u nešto poput ‚odvjetnika Hrvatske’“, smatra Mappes-Niediek. No taj angažman je daleko od onog iz vremena „Danke Deutschland“. Hrvatska je danas zemlja koja, kako smatra Mappes-Niediek, na međunarodnom planu ne čini ništa što bi moglo ugroziti ratifikaciju pristupnog ugovora u zemljama članicama Europske Unije, pa tako ni u Njemačkoj. Važna je činjenica posljednjih godina, kako naglašava Mappes-Niediek, da u samoj Hrvatskoj postoji „jedinstveni konsenzus“ po pitanju hrvatskog ulaska u EU. Iako je sama ratifikacija u Njemačkoj ostavljena za proljeće sljedeće godine (jer se čeka posljednje izvješće monitoringa), parlamentarna rasprava o ovom pitanju će u njemačkom parlamentu Bundestagu započeti već sljedećeg mjeseca.

Ratifikacija nije pitanje automatizma

Predsjednik Parlamentarne skupine za Hrvatsku Horst Meierhofer iznio je u razgovoru za Deutsche Welle, „duboko uvjerenje“ da će Bundestag ratificirati pristupni ugovor. „Ratifikaciji pristupnog ugovora u Bundestagu više ništa ne stoji na putu ali se još jednom mora reći da se ne radi o pukom automatizmu i da svi uvjeti moraju biti ispunjeni. No ja polazim od toga da će ih Hrvatska i ispuniti“, rekao je Meierhofer. On ovaj, iz hrvatskog rakursa možda pojačani oprez, opravdava činjenicom da se u trenutnoj situaciji od političara očekuje da ovakva osjetljiva pitanja rješavaju pomnije nego što je to bio slučaj još prije par godina kada Europsku Uniju nije tresla ovakva gospodarska ali i egzistencijalna kriza. No to po njemu ne umanjuje prijateljstvo između Hrvatske i Njemačke. „Njemačka je još uvijek veliki prijatelj Hrvatske. Ali među prijateljima je posve razumljivo da se na dnevnom redu koji put nađu i stvari koje nisu ugodne. Prijatelji su zato tu da vam u lice kažu ako nešto nije u redu. Treba razumjeti da su zbog loših iskustava u prošlosti članice Europske Unije postale malo osjetljivije na ispunjavanje kriterija i da se malo pozornije gleda na sitnice i Hrvatska je to zasigurno osjetila“, zaključio je Meierhofer.

S jednim okom prema regiji, s drugim prema Bruxellesu

Da ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u Bundestagu ništa ne stoji na putu uvjeren je i Josip Juratović, dugogodišnji zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu. „Stav naspram Hrvatske u Bundestagu je kroz sve zastupničke klubove jako pozitivan tako da mislim da s ratifikacijom neće biti problema“, smatra Juratović.

Nakon ulaska u EU, pred Hrvatskom stoje, u to su uvjereni svi sugovornici, mnogi gospodarski ali i politički izazovi. Jedan od najčešće spominjanih je onaj o preuzimanju uloge spone između Europske Unije i ostatka jugoistočne Europe. „Od Hrvatske se očekuje da preuzme ulogu posrednika prema zemljama regije koje streme ka ulasku u Europsku Uniju a mišljenja sam da i zemlje u regiji od Hrvatske to i očekuju“, smatra ovaj njemački zastupnik hrvatskog podrijetla. Juratović, koji je ujedno i potpredsjednik Parlamentarne skupine za Hrvatsku vjeruje da je održavanje veza sa zemljama u regiji presudno i za gospodarsku budućnost Hrvatske. „Gospodarska budućnost Hrvatske će uvijek ovisiti o odnosima u regiji. Moja poruka je oduvijek bila: Hrvatskoj je institucionalno mjesto u Europskoj Uniji ali gospodarski prosperitet će i dalje ovisiti o daljnjem razvoju cjelokupnog Balkana jer tamo nam je i prirodno tržište i odnosi s tom regijom se također moraju njegovati. Dakle Hrvatska mora raditi u oba pravca: i prema EU-u i prema regiji“, zaključio je Juratović u razgovoru za DW.

Prvo razdoblje nakon ulaska presudno

Da će prve godine članstva u Europskoj Uniji biti presudne za profiliranje Hrvatske kako u političkom tako i u gospodarskom smislu, uvjeren je i Horst Meierhofer. „Članstvo u Europskoj Uniji se u svakom slučaju isplati. Ali ono što bih poručio građanima Hrvatske je da se nakon ulaska ne opuštaju nego da čine sve kako bi unutar Unije ostali konkurentni. Ako se prespava to razdoblje onda nastaje problem kao u Grčkoj koja nije iskoristila to razdoblje nego se usredotočila na konzum te kasnije svojim proizvodima više nije bila konkurentna na zajedničkom tržištu“, rekao je Meierhofer. No, do tada bi se trebala riješiti neka pitanja koja još uvijek stoje na prvom mjestu kad su u pitanju prepreke za strana, pa tako i njemačka ulaganja u Hrvatsku. „Najčešće spominjani negativni aspekti kod ulaganja u Hrvatsku su i dalje netransparentnost prilikom javnih natječaja, prevelika birokracija i općenito loša investicijska klima. To su uvijek iznova točke koje njemački ulagači spominju kad su u pitanju negativne strane“, kaže Anja Quiring, voditeljica odjela za jugoistočnu Europu pri Odboru njemačkog gospodarstva za istočnu Europu. Ona istodobno dodaje kako je posljednjih godina, usprkos krizi, trend gospodarske suradnje između Njemačke i Hrvatske pozitivan.

Borba protiv korupcije nije percipirana

Pritom treba spomenuti da vijesti o procesima protiv korupcije i uhićenjima nekih ljudi iz samog vrha države, kako smatra Mappes-Niediek, u široj njemačkoj javnosti nisu pobudile veliku pozornost. „U Njemačkoj nije posebno odjeknula vijesti o uhićenjima i suđenjima vezanim uz korupciju na najvišoj razini. To je zato što vijesti o korupciji na najvišoj razini i nisu neko iznenađenje jer još uvijek prevladava stereotip da je cijela regija ogrezla u korupciju pa i na takve vijesti javnost reagira slijeganjem ramena“, primjećuje Mappes-Niediek i dodaje: „Angela Merkel se u predzadnjim izborima založila za Ivu Sanadera. Ona se tako reći uključila u hrvatsku predizbornu kampanju. Mislim da danas više ne bi tako postupila.“