Odmor u doba Trumpa i Erdogana

I ove godine su svi prostori turističkog sajma u Berlinu iznajmljeni i došlo je oko deset tisuća izlagača iz 184 zemlje. Ima dobrih razloga doći na ITB: Nijemci su prošle, 2016. za svoje najljepše dane potrošili 60 milijardi eura, što je opet nešto više (2%) nego u godini prije toga, objavio je Michael Frenzel, predsjednik Udruge njemačke turističke industrije. U prosjeku, uračunato i bebe i starce, svaki od 80 milijuna Nijemaca je na odmoru proveo 20 dana. Ali rijetko tko će tako dugo ostati samo na jednom mjestu jer nastavlja se i trend sve češćih i sve kraćih odmora tijekom čitave godine.

Zato se i mnogi strani izlagači u Berlinu nadaju privući goste u svoju zemlju, makar se ove godine dogodilo da su i predbilježbe počele veoma rano: još prošle jeseni su počela knjiženja odredišta na kojima će provesti ovo ljeto, valjda zato jer su se turisti i "opekli" prošle godine.

U Turskoj se osjećaju nepoželjnima

Jer jedno od dosadašnjih glavnih odredišta njemačkih turista je i dalje na crnoj listi - i sve je manje izgleda da će se tu nešto promijeniti ove godine: Turska. Odmor je najljepše doba u godini i nitko nema volje te dane provesti pod pritiskom, u sjenci opasnosti i dok predsjednik te zemlje Njemačku optužuje za "nacističke metode". 2015. je još 5,6 milijuna Nijemaca ljetovalo u Turskoj i makar tamošnji ugostitelji sve više spuštaju cijene - a i turska lira bilježi inflaciju, prošle godine je bilo 40% manje njemačkih turista, a u prvim mjesecima 2017. je bilo za još 58% manje knjiženja nego prošle.

Norbert Fiebig je predsjednik udruge njemačkih turoperatora tako da se niti njemu ne dopada što je ovo tržište toliko nepoželjno. Ali obzirom na trenutni spor Berlina i Ankare, može se još samo nadati promjeni: "Što se više govori u medijima o toj prepirki, to će se jače to usaditi u glave mušterija", kaže Fiebig. A teške riječi koje padaju između te dvije zemlje sigurno neće pomoći da Nijemci odu u Tursku na ljetovanje. Zato se jedino može nadati da će turski ugostitelji povoljnim cijenama privući barem one koji će se u posljednji trenutak odlučiti kamo da uopće odu.

Španjolska i Grčka, Bugarska i Hrvatska...

Ovako, uglavnom se nastavlja trend započet prošle godine: osim Španjolske i dalje mnogi Nijemci, da tako kažemo, "izražavaju solidarnost kupaćim gaćicama" pa odlučuju provesti odmor u Grčkoj. Tamo je vlada doduše uvela redovnu stopu PDV-a i za ugostiteljske usluge, ali treba tek vidjeti kako će se to odraziti na tamošnje cijene - i učestalost izdavanja računa za tamošnje turističke usluge. Opet i organizatori sajma ističu zanimanje za Hrvatsku i Bugarsku, baš kao i za Cipar.

Isto tako, osim Maroka se i Egipat vraća kao odredište za njemačke turiste. Podatak da ima 90% više knjiženja za Egipat nego prošle godine zvuči mnogo bolje nego što zapravo jest, jer su zbog političkih nemira i terorističkih napada njemački turisti u širokom krugu zaobilazili tu zemlju. Zapravo i sad još nije dostignut nekadašnji broj knjiženja.

Statistike govore kako čak 90% njemačkih obitelji provode ljetovanje u Europi ili nekoj razmjerno bliskoj destinaciji. Za ostatak turista koji su spremni i duže provesti vrijeme u avionu se također čini da se broj mogućih odredišta smanjuje: Sjeverna Amerika je inače bila omiljeno odredište njemačkih turista, ali nitko ne zna točno da li će se ispuniti prijetnje novog američkog predsjednika i da li će ubrzo i Nijemci trebati vize za posjet SAD-u. Jer ma koliko su inače spremni pretrpjeti sve i svašta za svoj odmor, Nijemcima nipošto nisu drage takve birokratske prepreke.

"Pucamo na njih, kao što bi oni pucali na naše slonove"

I ovogodišnji partner sajma turizma u Berlinu spada u prekomorske destinacije: Bocvana. Ova zemlja sjeverno od Južnoafričke Republike se hvali kako je raj netaknute prirode i za divlje životinje - i pakao za lovokradice. Nijemcima je malo neugodno kad čuju ministra turizma Bocvane kako se glasno hvali da se prema "naoružanim lovokradicama ponašamo kao što se oni ponašaju prema životinjama koje im dođu pred cijev puške". Doista, mrtve lovokradice nisu nikakva rijetkost. Ali na oprezne kritike zbog takvog drastičnog postupka, ministar pita: "Ali tko će onda štititi životinje ako ih mi ne budemo štitili? Nećemo imati uspjeha, ako samo budemo ljubazni."

U svakom slučaju, turistički djelatnici te afričke zemlje ističu kako tamo živi čak trećina slonova čitavog kontinenta, a i nosorozi su u međuvremenu naučili da imaju dvonožne i očito opasno naoružane zaštitnike. Još 220 životinja iz okolnih zemalja je dovedeno u Bocvanu i njemački turisti svakako trebaju sve to vidjeti. Jer oko 228 tisuća radnih mjesta Bocvane ovisi o turizmu, a treba naći i novac za zaštitnike divljih životinja: ta, prilično sporna i žestoka borba protiv lovokradica Bocvanu godišnje košta oko šest milijuna eura.