Odmjeravanje snaga na summitu EU-a

Cilj Angele Merkel je za ubuduće uspostaviti trajan krizni mehanizam za euro u kojem bi sudjelovali privatni vjerovnici. Prijedlog njemačke kancelarke za promjenu Lisabonskog sporazuma za sada podržava samo francuski predsjednik Sarkozy. Kako bi 'progurala' svoj zahtjev, Merkel je zaprijetila da će blokirati reformu gospodarskog pakta stabilnosti. Tome je Berlin doduše već dao zeleno svjetlo, međutim reforma pakta i promjena sporazuma predstavljaju jedan paket, naglasila je Merkel dan ranije u njemačkom Bundestagu.

U Europskoj komisiji i mnogim članicama vlada velika suzdržanost i otvoreni otpor otvaranju Lisabonskog sporazuma. Strahuje se da bi otvaranje sporazuma za sobom povuklo dugotrajni proces ratifikacije. Osim toga, Jean-Claude Juncker, premijer Luksemburga i šef eurozone te šef vlade s najdužim stažom premijera u Europi, upozorio kako nije dobra ideja oduzimanje pravo glasa onim članicama koje su prekomjerno prekršile proračunski deficit. Osim toga, mnoge vlade zemalja članica prije nego što dadu svoj pristanak, žele točno znati kako izgleda krizni mehanizam.

Koje koristi bi mogla imati Hrvatska?

Francusko-njemački plan predviđa da bi se promjene sporazuma mogle dodati pristupnom sporazumu s Hrvatskom, čiji bi se proces ratifikacije pristupnog sporazuma mogao završiti krajem 2012. godine te bi Hrvatska nakon toga postala 28. članica EU-a. Premda je Njemačka među onim članicama Europske unije, koja naglašava kako kandidatske zemlje ne bi trebale dobiti ciljani datum članstva sve dok se pristupni pregovori ne približe kraju, u slučaju Hrvatske to bi moglo biti drukčije, jer se Njemačkoj žuri oko promjene europskog ugovora, pa bi time i sama ratifikacija pristupnog sporazuma s Hrvatskom mogla ići brže od očekivanog.

S druge pak strane njemačka socijaldemokratska oporba promjenu europskog ugovora naziva «fatamorganom», jer bi se postupak vremenski otegnuo i jer je potreban pristanak svih 27 zemalja članica. Njemački socijaldemokrati su dodali da, ako Merkel očekuje promjene europskog sporazuma s pristupnim sporazumom Hrvatske i ulaskom ove zemlje u EU 2012. ili 2013.godine, tada je to neprihvatljivo. Njemački socijaldemokrati smatraju da se u tom slučaju Hrvatsku drži kao taoca.

Od summita ne treba očekivati mnogo

Diplomati upozoravaju da ne treba imati prevelika očekivanja od predstojećeg summita. Najvjerojatnije neće biti konkretnih odluka oko daljnjih koraka reforme monetarne unije ili promjene sporazuma. «Dat će se zahtjev predsjedniku EU-a Van Rompuyju da sastavi novo izvješće», rekao je jedan diplomat. Šefovi država i vlada namjeravaju prihvatiti dokument koji je pripremio Van Rompuy, prema kojem bi se prekršitelji proračunskog deficita ubuduće kaznili ranije i oštrije. Spomenuti dokument do sredine 2011. godine treba pretočiti u zakonski tekst.

Daljnje teme sastanka na vrhu su pripreme za sastanak skupine zemalja G-20 koji se sredinom studenog održava u Seoulu te summit EU-SAD koji će se 20. studenog održati u Lisabonu. U Seoul EU donosi već prihvaćene reforme kao što su financijski nadzor u EU-u te reguliranje visoko špekulativnih hedge-fondova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković