Odbrojavanje je počelo

17. ožujka 2014.

Alexander Gerst je potpuno miran, opušten i naspavan. Već traje vrhunac priprema za misiju na Međunarodnoj svemirskoj postaji za koju se (i on) već priprema četiri godine u Houstonu, američkom centru za svemirska istraživanja Johnson Space Centre koju vodi NASA. Iz Houstona se javio na konferenciji za novinare, naravno preko live-streama za novinare okupljene u njemačkom Institutu za svemirska i aeronautička istraživanja u Kölnu.

Zato je i čudno što Gerst, usprkos teškim vježbama, tako svjež u doba kad je u Houstonu cik zore. Mnogo toga treba vježbati, jer kako kaže astronaut; "najveći izazov je bestežinsko stanje". Njegove kolege koji su već bili u svemiru su mu objasnili kako je "sve tako neintuitivno". Naše tijelo i naš mozak se mora naučiti kako ništa nije "normalno". Treba dobro paziti da vam ne pobjegne zalogaj kojeg želite staviti u usta, ne možete tek tako negdje staviti alat kojim se služite, a i noge se trebaju "naviknuti" na posve druge zadaće. Obično traje barem tjedan dana dok se netko ne prilagodi.

A onda su tu i intelektualne zadaće, jer su i smisao puta znanstvena istraživanja. Planirana su 162 eksperimenta, a on će istraživati osteoporozu, razvoj novih legura nastalih bez sile teže i uštede u potrošnji goriva. Neke od eksperimenata će on tek započeti jer će tek sljedeća momčad svemirske postaje moći vidjeti rezultate.

U svemiru je uvijek mir

Ali najviše se raduje pogledu na Zemlju: "Vidjeti je kao kuglu, čitave kontinente, bez državnih granica kao što je u knjigama i atlasima."

Na misiju se sprema s jednim Rusom i jednim Amerikancem, ali čak i obzirom na političke probleme posljednjih tjedana Gerst u tome ne vidi problem: "ISS je oduvijek bio međunarodni projekt", a podsjeća i kako je istraživanje svemira i u Hladnom ratu postojao zajednički projekt Apollo/Sojuz, i kako je i tada sve dobro funkcioniralo.

Za privatni život nema puno mjesta, jer i njegova "sobica" nije veća od telefonske govornice. Ipak, ponijet će sa sobom fotografije prijatelja i poznanika. To će za njega biti "sidro prema Zemlji i da ne zaboravim, odakle dolazim."

20. ožujka 2014.

Opet jedna konferencija za novinare preko interneta, ovaj puta je okupljena čitava "Ekspedicija 40", dakle 40. misija koja kreće na ISS. Osim Gersta su u Houstonu i Amerikanac Gregory Wiesman i Rus Maksim Surajev. Međunarodne momčadi su zapravo pravilo, jer na ISS-u sudjeluje pola svijeta.

Osim američke NASA-e, europske ESA-e i Rusije, aktivni su i Kanađani i Japanci. Posebnim sporazumom je prisutan i Brazil, zanimanje pokazuju i Indijci i Južnokoreanci. Ali Amerikanci ne žele da i Kina sudjeluje u ovom projektu i zato ta zemlja razvija vlastiti svemirski program.

Čuje se pitanje, odakle naziv misije The Blue Dot, Plava točka. I simbol misije podsjeća na fotografiju naše planete koja je učinjena sa svemirske sonde Voyager 1990. i to sa udaljenosti od 6,4 milijardi kilometara. Od tamo je naša planeta tek plava točka u beskonačnom svemiru ali je i američki astronom Carl Sagan o tome napisao knjigu u kojoj razmišlja, koliko tek mala plavkasta točka znači svima nama i koliko je na nama i odgovornost da je održimo.

25. i 26. ožujak 2014.

Svi astronauti misije Plava točka zajednički prate start prethodne, 39. misije prema ISS-u. Ukratko, oni su sljedeći na redu. Aleksander Skvortsov, Steve Swanson i Oleg Artemijev kreću iz Baikonura u Kazahstanu u ruskoj raketi Sojuz TMA-12M.

Počelo je sve dobro, a put do ISS-a traje šest sati. Za to vrijeme obilaze zemaljsku kuglu četiri puta. Ali kad su stigli, ima problema. Rusi javljaju o problemima u računalu tako da je prekinut postupak pristajanja modula s astronautima na svemirsku postaju.

Umjesto toga, moraju još jednom oko čitave planete. Tek sljedeći put, 28. ožujka bi trebalo sve biti u redu. Ali to se može dogoditi svakom, pa i momčadi Gersta. To nije nikakav problem jer u modulu ima dovoljno zraka, hrane i vode.

7. travanj 2014.

Sad već postaje veoma ozbiljno. Vježbe u Houstonu su završene i Gerst je opet u Njemačkoj, u Kölnu. Tu se dogovaraju posljednji detalji znanstvenih istraživanja koje provodi njemački institut

Ali nije sve samo u istraživanju. Gerst opet mora na konferenciju za novinare i to sa njemačkom političarkom, državnom tajnicom u Ministarstvu za gospodarstvo i energetiku, Brigitte Zypries. Jer, istraživanje svemira je još uvijek jako skup projekt koji se ne može zamisliti bez podrške politike i države.

14. travanj 2014.

Vjerojatno se posljednji put sastajemo s Alexandrom Gerstom prije nego što se on vrati iz svemira. Jer sada je ostalo još samo nešto više od šest tjedana pred njegovo lansiranje i počinju upravo rigorozne mjere karantene.

Jer na ISS-u su astronauti zajedno na izuzetno skučenom prostoru. Povrh toga, u bestežinskom stanju je "zbunjen" i naš prirodni obrambeni sistem pa tako i malena prehlada ili kašalj mogu biti golemi problem. Zato počinje oštro liječničko promatranje, a desetak dana prije lansiranja će i Gerst morati živjeti samo "iza plastike". Ali i u tom razdoblju će nastaviti komunicirati preko Twittera.

Ali njemu još uvijek ništa nije teško i jedva čeka trenutak kad će sjesti u raketu i krenuti na putovanje svog života.